Građevina najveći dobitnik izmjena Pravilnika o porezu na dohodak

Ovakve 
promjene zazivala je 
i HUP - Udruga za graditeljstvo FOTOLIA Ovakve 
promjene zazivala je 
i HUP - Udruga za graditeljstvo FOTOLIA

Nova pravila mogla bi čak utjecati na povratak radnika bukne li nova kriza u Europi.

Za razliku od dijela nepoznanica o krajnjim dometima zadnjih Vladinih izmjena u sustavu oporezivanja dohotka - kao najveće pitanje slove stvarni razmjeri povećanja plaća jer su navodno uprave mnogih kompanija izračunale da za to trenutačno nemaju prostora, a ni uporišta u rastu produktivnosti, slika je puno jasnija kad je riječ o jednom sektoru.

Najveći dobitnik izmjena Pravilnika o porezu na dohodak koje su stupile na snagu 1. rujna izgleda da je građevinski sektor. Točnije, može se reći da su građevinari na dva načina na dobitku: uz izjednačavanje statusa radnika na terenu u dijelu povoljnog poreznog tretmana troškova smještaja s istima uvedenima ranije za potrebe smještaja sezonaca u turizmu, ostvarili su i mogućnost neoporezivog podmirivanja troškova prehrane djelatnicima. 
To znači da će im veći dio troškova za prehranu građevinskih radnika biti izuzet iz porezne osnovice te neće podlijegati oporezivanju.

Inače, HUP Udruga za graditeljstvo zazivala je porezne promjene, pa se intervencija i tretira kao usklađenje s tržišnim zbivanjima izazvanim manjkom radnika, nakon gubitka velikog broja tih radnih mjesta u krizi i masovnog odlaska građevinara na rad u EU.

Visina neoporezivog iznosa

Visina neoporezivog iznosa navedenih troškova po novome ovisi o modalitetu isplate naknade. Za građevinski sektor pak interesantan je model u kojem se za obrok koji je osiguran tako da je račun izdan na poslodavca i isplaćen bezgotovinski, uvodi mogućnost neoporezivog iznosa od 12.000 kn godišnje.

Navedeno uključuje i organizaciju prehrane od strane poslodavca (npr. interna kuhinja). A kalkulacije pokazuju da će se ovime poslodavcu značajno rasteretiti poslovanje. Kako građevinski radnici imaju produženo radno vrijeme i stoga već uvriježenu preraspodjelu istog, ljudi ne žele raditi ako nemaju dva topla obroka. Prosječna vrijednost s dostavom iznosi 40 kn, ili 80 kn dnevno, pa je u okvirima prosječno 20 dana u mjesecu posrijedi 1600 kn troškova na koje su poslodavci u ovom sektoru plaćali poreze i doprinose.

Novi model omogućuje im do 1000 kn neoporezive naknade mjesečno, što znači da će za gablece i prehranu porezi i doprinosi zahvatiti 600 kn troška. To nam je potvrdila revizorica Dubravka Kopun dodajući da za preostali dio godine postoji mogućnost nadoknade 4000 kn u slučaju bezgotovinskih plaćanja troškova prehrane.

Pozitivan efekt

S obzirom na upotpunjavanje ovog seta promjena i s generalno za sve sektore značajnom odredbom da se svi troškovi smještaja djelatnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca temeljem vjerodostojnih isprava smatraju porezno priznatim rashodima, u prvim ocjenama mogu se čuti opet naznake mogućih novih trendova vezanih uz tržište radne snage u građevinarstvu.

Procjenjuju se domašaji nekoliko aspekata, od dosljedne primjene kolektivnog ugovora o čemu ovisi povećanje plaća za 30-ak građevinskih, instalaterskih i obrtničkih zanimanja te bolji uvjeti poslovanja u Hrvatskoj, kao i s čime oni mogu rezultirati u kombinaciji s procjenama najizglednije nove recesije.

Poznavatelji navode da je prvo na udaru kroz signalizaciju negativnih ekonomskih kretanja i kao najizloženije upravo građevinarstvo, što znači da bi se u tom slučaju ove promjene tek mogle pokazati itekako važnima za jedan broj domaćih radnika koji bi u nadolazećim tržišnim (ne)prilikama mogao biti prisiljen vratiti se u Hrvatsku.

“Ako se dio naših radnika odluči vratiti pod pritiskom krize koja se približava izvana, dočekat će ih bitno bolji okvir, a da ne govorimo o gorućim tržišnim potrebama koje već sile investitore da skuplje financiraju izvođenje projekata. Naime, za njih sve veći izazov postaje realizacija projekata koji su skuplji i do 30%, dok je dodatni problem što za neke uopće nema interesa potencijalnih izvođača. Takav je slučaj i manjak izvođača za projekt energetske obnove višekatnice u Zagrebu za koji je odobren EU novac, blizu 2,5 mil. kn.

“Suvlasnici su odlučili financirati razliku, no 
projekt ne mogu realizirati ni po višoj cijeni, jer nema interesa za posao”, ističe naša sugovornica.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve