Gradovi odbijaju povećati paušalni porez na apartmane

Vlasnici privatnih smještajnih kapaciteta i dalje imaju vrlo povoljan porezni tretman
, Foto: DUŠKO JARAMAZ/PIXSELL Vlasnici privatnih smještajnih kapaciteta i dalje imaju vrlo povoljan porezni tretman
, Foto: DUŠKO JARAMAZ/PIXSELL

'Lokalci' se ponašaju kao da se zakon nije mijenjao.

S rijetkim iznimkama poput Dubrovnika i djelomice Splita, inicijativa države da poveća oporezivanje privatnog smještaja nije naišla ne plodno tlo.

Naša ovogodišnja anketa među gradovima, vodećim turističkim destinacijama, pokazala je da većina njih ni u sljedećoj godini neće povećavati paušalni porez. U većini destinacija po krevetu će se naplaćivati 300-tinjak kuna u prosjeku, što je bio maksimalan iznos paušala po starom zakonu.

Kako je poznato, novi Pravilnik o paušalnom oporezivanju iznajmljivača propisao je raspon paušala od minimalnih 150 kuna do najviše 1500 kuna po krevetu, odnosno po smještajnoj jedinici u kampu ili kamp-odmorištu odnosno po smještajnoj jedinici u objektu za robinzonski smještaj. Odluke o visini paušalnog poreza za narednu godinu jedinice lokalne uprave trebale su donijeti najkasnije do prošlog petka, odnosno 15. prosinca.

 

300kuna

paušala gradovi u prosjeku naplaćuju, kao po starom zakonu

Odluka o visini paušalnog poreza po krevetu na području Grada Hvara nije se mijenjala, stoga i za 2020. godinu važi iznos od 350 kuna po krevetu ili smještajnoj jedinici.

Zagrebačka Gradska skupština donijela je odluku da paušal u Zagrebu iznosi 300 kuna po krevetu te 150 kuna u okolnim naseljima. Jednako kao u Zagrebu plaćat će u sljedećoj godini iznajmljivači u Rovinju, dakle 300 kuna, a 50 kuna više vlasnici kampova i robinzonskog smještaja. U Splitu, gradu koji bilježi najveći rast privatnog smještaja u zadnjih nekoliko godina, paušal će i u sljedećoj godini iznositi 300 te 750 kuna, ovisno o lokaciji. U Šibeniku će se ovisno o lokaciji plaćati paušal od 150 do 350 kuna po krevetu, u Primoštenu ostaje kao i lani 300 kuna po krevetu. Dubrovnik će uvođenjem paušalnog poreza u staroj gradskoj jezgri od 1500 kuna prema našim spoznajama biti jedini grad koji će posegnuti za najvišim iznosom koji predviđa Pravilnik. Kako je pojasnio gradonačelnik Mato Franković, Grad će od paušala dobiti oko 13 milijuna kuna, a sav novac ide u infrastrukturu grada.

Na nedavno održanoj stručnoj raspravi o privatnom smještaju u organizaciji Instituta za turizam i Ekonomskog fakulteta u Zagrebu među ostalim je naglašeno kako spuštanje odgovornosti za određivanje poreznih paušala na lokalnu razinu zasad nije dalo značajne rezultate.

Vlasnici privatnih smještajnih kapaciteta i dalje imaju vrlo povoljan porezni tretman, te se šalje poruka kako se isplati ulagati u apartmane, te se stvara pritisak na cijene iznajmljivanja. Jedina nelogičnost koja je ispravljena je da se porezi više neće plaćati prema mjestu stanovanja vlasnika nekretnine, već će ići u budžet destinacija.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!