Restrukturiranje velikih privatiziranih brodogradilišta iz Rijeke, Trogira i Splita ulazi u finale – još samo godinu dana država će im isplaćivati potpore odobrene kroz petogodišnje programe uz suglasnost Europske komisije.

Proračunom za iduću godinu predviđa se izdvajanje ukupno 461,5 milijun kuna za restrukturiranje brodogradnje, upola manje nego ove godine. Od predviđene svote, pak, na račune Brodosplita i 3. maja sjesti će 378,8 milijuna kuna, dok će s 82,7 milijuna kuna biti pokriveni troškovi faktoringa, za kojim se posegnulo prije dvije godine zbog manjka sredstava u proračunu. Na listi za potpore iz ove skupine nema Brodotrogira, za čije ozdravljenje je još u 2015. istekla obveza davanja potpore. Usporede li se, pak, brojke iz privatizacijskih ugovora sklapanih s novim vlasnicima 2013., evidentno je došlo do promjena oko godišnjih isplata potpora škverovima, jer po tim ugovorima Brodosplitu i 3. maju popore za 2016. predviđene su bile u visini 256 milijuna kuna, dok je prema podacima iz aktualnog proračuna ta stavka osjetno viša, ukupno 889 milijuna kuna, od čega 668,3 milijuna subvencija plus još 221 milijuna kuna za pokrivanje zaduženja za ranije isplate.

Prema podacima iz proračunskog prijedloga, za prošlu 2015. godinu za sva tri škvera utrošeno je 615 milijuna kuna. Inače, prema privatizacijskim ugovorima, najzahtjevnija je godina za proračun trebala biti 2013., u kojoj su potpore brodogradnji trebale "težiti" 713 milijuna kuna, ali se zbog "rupa" u proračunu i odgađanja najveći teret očito prebacio u ovu godinu. Zbog različitih se datuma potpisa ugovora i financiranja putem factoringa kalkuliralo da će se isplate protegnuti i u 2018., no proračun RH predviđa da će se zadnje rate švkerovima isplatiti s koncem 2017., kako je i predviđeno privatizacijskim ugovorima s novim vlasnicima. Iz svih brodogradilišta, pak, uvjeravaju kako su već ispunili zacrtane ciljeve i da će kroz godinu dana biti potpuno spremni na tržišnu utakmicu i bez potpora države. Broj zaposlenih u odnosu na stanje kada se pod nadzorom Europske komisije pripremao proces restrukturiranja brodogradilišta, a kada je iznosio 10.800, u ova tri društva do 2018. mora pasti na ukupno 8000.

Taj kriterij već je ispunjen jer su nakon privatizacije škverovi osjetno smanjili broj zaposlenih. Primjerice u Brodosplitu ih na brodograđevnim poslovima radi 2200, u Brodotrogiru 950, a 3. maju 1600, uz još dio radnika koji je zaposlen kroz holding s novim vlasnikom Uljanikom. Ispunjenje ostalih kriterija koje je su postavili država i Bruxelles škverovima će se, zbog predaje godišnjih financijskih izviješća za 2017., vrednovati tek za godinu i pol, odnosno posljednje izviješće o rezultatima njihovog oporavka Hrvatska će Bruxellesu dostaviti u srpnju 2018. Presudno će za prolaznu ocjenu biti pozitivno poslovanje u 2016. i 2017. godini. Brodosplit i 3. maj taj su kriterij već ispunili za prošlu godinu, dok je Brodosplit protekle dvije godine poslovao s gubitkom, nakon što je u godini privatizacije 2013. iskazao dobit pribrajanjem ukupnim prihodima i sve buduće potpore države.

Iz splitskog brodogradilišta izvještavali su kako su prvu polovicu godine poslovali s plusom, a takav rezultat očekuju i na razini cijele godine. U vrijeme kada na globalnoj razini brodograđevna industrija prolazi kroz najveću krizu i u ovoj je godini ugovoren najmanji broj brodova u posljednjih osam godina, rezultati poslovanja domaćih brodograditelja nisu nezadovoljavajući, ocjenjuje Siniša Ostojić, direktor Hrvatske brodogradnje Jadranbrod, državne tvrtke zadužene za praćenje realizacije ugovora o restrukturiranju škverova. Rijetka su industrija iz Hrvatske čiji udjel bilježi rast na svjetskom i europskom tržištu, gdje su trenutno na 15., odnosno drugom mjestu, s tim da je riječ je o udjelu mjerenom u tonaži, a ne i prihodima.

S novim vlasnicima primjetna je i programima priželjkivana praksa diverzifikacije proizvodnje, te okretanje gradnji zahtjevnijih brodova više vrijednosti, a zahvaljujući novim ugovorima brodogradilišta su u Hrvatskoj postala i kompanije s najizraženijim problemom manjka radnika na domaćem tržištu. Što se tiče potpora, ukupno je predviđeno da država ova tri brodogradilišta pomogne s 2,3 milijarde kuna. Završni račun morat će potvrditi da su novi vlasnici dobro iskoristili tu pomoć i da škverovi mogu samostalno poslovati, a u suprotnom, ugovorima o privatizaciji predviđeni su penali, odnosno vraćanje dobivenih potpora, što u principu znači i njihov bankrot.