Dajte čovjeku novac pa ćete vidjeti kakav je. Ova rečenica bi se mogla primjeniti na izuzetno skromnog profesora iz Belog Manastira, g. Leonarda Mlinarića kojega osvajanje milijunskog iznosa na HRT-ovom kvizu "Sve u 7" nije nimalo promijenilo. Treba mu čestitati na izuzetnom držanju u emisiji, i na tome što je jedan od rijetkih pozitivnih primjera u posljednje vrijeme, jer je pokazao da znanje u današnje vrijeme ipak nešto vrijedi.

No, dobre vijesti kratko traju, a loše su da će se njegov prihod od pobjede u kvizu oporezovati. Što se poreznog tretmana tiče kvizovi se porezno drugačije tretiraju od igara na sreću. Televizijski kviz se tretira kao društvena igra znanja odnosno igra koja se odvija pred javnošću, a u kojoj se u vještini, spretnosti i znanju iz različitih područja natječe jedan ili više unaprijed kvalificiranih sudionika prema pravilima priređivača uz obvezno prisustvovanje sudionika mjestu priređivanja kviza, pri čemu pobjeda ovisi isključivo o postignutim rezultatima u zadanoj tematici. Dakle, kviz se prema čl. 69. stavku 3. zakona o igrama na sreću ne smatra nagradnom igrom, niti igrom na sreću, što znači da se ne može izjednačiti s dobitkom na lotu.

Porez na znanje profesora Mlinarića će se odrediti temeljem zakona o porezu na dohodak obzirom da ne postoje druge posebne odredbe. Načelo koje vrijedi za utvrđivanje porezne obveze u ovom slučaju je načelo ostvarenja drugog dohotka. Porez trebao obračunati i obustaviti isplatitelj odnosno HRT prije isplate, a isplatiti neto iznos. Konkretno, na iznos od milijun kuna obustavlja se 25% od iznosa odnosno 250.000 kuna, a na to se još dodaje i prirez koji iznosi 2500 kuna jer je stopa prireza 1% za stanovnike Belog Manastira odakle je profesor. Dakle, hipotetski,  neto primitak će biti 747.500 kuna. Temeljem zakona profesor je također u obvezi (ukoliko ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada ili bilo kakav drugi dohodak)  prijaviti porez na dohodak , te se u ovom slučaju njegovi dohotci uključujući i primitak od kviza zbrajaju, te je moguće da se profesora u konačnici oporezuje po najvećoj stopi, odnosno po stopi od 40%.

U slučaju da HRT odnosno isplatitelj u zakonskom roku ne prijavi bitne činjenice za oporezivanje može se kazniti novčanom kaznom u  iznosu do pola milijuna kuna, a odgovorna osoba u pravnoj osobi do čak sto tisuća kuna. Dakle porez i prirez bi se morao platiti i to u zakonskom roku. Bilo kako bilo rijetkost je da da veliki novac ode u prave ruke.

Profesore čestitam!