Europski sud pravde podržao radnike u vezi sa socijalnim dumpingom

Sud je stao na stranu ljevice i sindikata zabrinutih zbog jeftine radne snage iz novih Unijinih članica

Neovisni odvjetnik (advocate general) Europskog suda pravde Paolo Mengozzi jučer je ocijenio kako se sindikati u Europskoj uniji smiju boriti protiv “socijalnog dumpinga” te od stranih tvrtki tražiti da radnike plaćaju sukladno plaćama u zemlji u kojoj posluju. Mišljenje neovisnog odvjetnika inače nije obvezujuće, no u većini slučajeva konačna se presuda Europskog suda pravde, koja se očekuje u idućih nekoliko mjeseci, poklapala s njegovim mišljenjem tako da njegova ocjena ima određenu težinu. Pravni savjetnik Europskog suda svojim je mišljenjem stao na stranu ljevice i sindikata zabrinutih zbog jeftine radne snage koja dolazi iz novih srednjoeuropskih zemalja članica u stare članice EU. Odluka je tako raščistila nekoliko pitanja koja se tiču europskog zakona i prava radnika, a što bi moglo imati velikog utjecaja na socijalni model Europske unije. Mišljenje uključuje pitanja je li minimalna plaća nacionalno pitanje ili pitanje koje se treba raspravljati u okviru EU, u ovom slučaju imaju li sporazumi skandinavskog radničkog sindikata o plaćama prednost pred internim tržišnim pravilima Unije, ograničavaju li europski zakoni prava radnika i sindikata na kolektivno djelovanje te je li državama članicama dopušteno činiti poteze usmjerene prema takozvanom “socijalnom dumpingu”. Odvjetnik Mengozzi mišljenje je dao u slučaju latvijske građevinske kompanije Laval koja je 2004. godine unajmljena kako bi izgradila školu u švedskom gradu Vaxholmu. No švedski sindikat koji okuplja radnike u građevinskoj industriji, Byggnads, izvršio je pritisak na Laval da potpiše švedski kolektivni sporazum između industrije i sindikata o visini plaća i radnih uvjeta koji se tiče tog sektora. Lavaj je to odbio rekavši kako njegovi zaposlenici rade pod latvijskim uvjetima, odnosno sa nižim plaćama. Sukob se snažno rasplamsao i kraju eskalirao time da su švedski sindikati latvijsku kompaniju stavili u blokadu i prisilili je na bankrot.

“Putem kolektivne akcije motivirane ciljevima koji su u javnom interesu i proporcionalni sindikati mogu prisiliti pružatelja usluga iz druge zemlje članice da pristane na plaće dogovorene kolektivnim ugovorom”, rekao je Mengozzi dodavši da takva akcija mora biti motivirana ciljevima koji su u javnom interesu kao što je zaštita radnika i borba protiv socijalnog dumpinga. U 2005. godini “slučal Vaxholm” je preko latvijske kompanije iznesen pred Europski sud kako bi se preispitao europski zakon. Tada je latvijsko-švedski sukob privukao veliku medijsku pozornost, no on je uvelike odražavao nezadovoljstvo koje je okruživalo europski zakon o uspostavi unutarnjeg tržišta usluga koji je tada prolazio kroz uske kanale europske legislative. Protivnici zakona tvrde da ovakav postojeći princip pružateljima usluga omogućuje da se u drugim državama članicama koriste svojim domaćim pravilima, što bi moglo rezultirati snižavanjem plaća i socijalnom nesigurnošću. Ista retorika okruživala je i slučaj glede Vaxolma, no bila je podijeljena na dva pitanja: smatraju li zemlje članice da su unutarnja tržišna pravila Unije više važna ili gaze li određena socijalna pravila principe slobodnog tržišta. Charlie McCreevy, europski povjerenik za unutarnje tržište, također se uključio u debatu rekavši tada Stockholmu da smatra da kolektivni ugovor pojedine države koji se odnosi na plaće krši europski zakon o slobodi kretanja. S druge strane, Švedska kaže kako su ti kolektivni ugovori bitan dio njezina socijalnog modela, na koji gleda kao vrhunac njene kompetitivnosti, ali i socijalne uključivosti. Europski sindikati pozorno su iščekivali mišljenje neovisnog odvjetnika vjerujući da će ono odrediti kako je Europa ipak nešto više od pukog unutarnjeg tržišta. Gunnar Ericson iz Byggnadsa pozdravio je mišljenje riječima kako je ono nevjerojatno pozitivno. “Potvrđeno je naše stajalište da sa stranim tvrtkama možemo postupati pod istim uvjetima kao i sa švedskim, odnosno da možemo tražiti švedske kolektivne ugovore za strane tvrtke koje ovamo dolaze”, zaključio je Ericson.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!