Duga tradicija uzgoja tune na otocima

Atlantska se tuna mrijesti u Sredozemnom moru/Dino Stanin/PIXSELL Atlantska se tuna mrijesti u Sredozemnom moru/Dino Stanin/PIXSELL

U Hrvatskoj se uzgaja tzv. plavoperajna tuna (Thunnus thynnus) koja živi u sjevernim dijelovima Tihoga i Atlantskoga oceana.

Marikultura je u Hrvatskoj, kao prva na Sredozemlju, baš kao i uzgoj tuna, započela na zadarskim otocima, u uvali Mala Lamjana na Ugljanu te kod otoka Pašmana, stoji u znastvenom radu Jadranke Samokovlija Dragičević.

Uzgojem se riba danas bavi dvadesetak manjih tvrtki. Uzgoj tuna su ribari, ponajprije iz Kalija na Ugljanu, prenijeli iz Australije, Novog Zelanda i Mikronezije, a uglavnom se izvoze u Japan, piše Samokovlija Dragičević. Danas postoji šest registriranih uzgajivača tuna čije su farme smještene u zadarskom akvatoriju (Kali tuna d.o.o., Jadran tuna d.o.o. i Adriatic tuna d.o.o.) i splitskom (Brač tuna d.o.o., Sardina d.d. i Bepina Komerc d.o.o.). 

Rast proizvodnje
Godišnja proizvodnja tuna u Hrvatskoj rasla je od 390 tona (1977.) do 4679 tona (2003.), a smanjila se na 3777 tona (2004.) i još dalje na 3425 tona (2005.). U Hrvatskoj se godišnje proizvodi gotovo 4000 tone tuna. Rekordna je bila 2003. kada je ulovljeno, uvezeno, dohranjeno i izvezeno rekordnih 4679 tona. U Hrvatskoj se uzgaja tzv. plavoperajna tuna (Thunnus thynnus) koja živi u sjevernim dijelovima Tihoga i Atlantskoga oceana. 

Prehrana tune
Atlantska se tuna mrijesti u Sredozemnom moru, a vjeruje se da u Jadransko more, koje je bogato malom plavom ribom, zalazi isključivo radi hranjenja. Osim ribama, hrani se još glavonošcima i rakovima. Zbog toga se u Hrvatskoj love manji primjerci, mlađi od tri godine i manji od 90 cm duljine te 15 kg težine, što znatno pokupljuje uzgoj. Inače,  je največi zabilježeni primjerak težio 684 kg i bio dug 458 centimetara. Vjerojatno bi prostore za uzgoj tuna ubuduće trebalo planirati na nedostupnim i moru okrenutim otočkim uvalama, a možda i na otvorenoj pučini. Sasvim bi sigurno bi uzgoj i brigu o uzgajalištima tuna i cijeloj marikulturi valjalo nekako pojednostavniti, zaključuje u svom radu Samokovlija Dragičević. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!