Novi zakon dobar za buduće korisnike kredita, štetan za postojeće

Zakona o kreditnim institucijama (ZOKI) je štetan za postojeće korisnike kredita / Guliver/Thinkstock Zakona o kreditnim institucijama (ZOKI) je štetan za postojeće korisnike kredita / Guliver/Thinkstock

Prijedlog izmjena Zakona kreditnim o kreditnim institucijama dobar je za buduće korisnike kredita, ali i vrlo štetan za postojeće.

Ministarstvo financija i HNB predlažu izmjene Zakona o kreditnim institucijama (ZOKI) kojima se dosadašnje stanje zadržava i dopušta se bankama nastavak jednostranog određivanja promjenjive kamatne stope, smatraju u Udruzi Franak. Upravo zato Udruga zahtijeva promjene prijedloga Zakona o kreditnim institucijama, kojima žele stati na kraj 'samovolji banaka u određivanju promjenjive kamatne stope'.

Povodom Prijedloga izmjena i dopuna Zakona o kreditnim institucijama koji je nedavno iznesen na javnu raspravu Udruga Franak održala je danas prvu veliku panel diskusiju. Panel je održan u Leksikografskom zavodu Miroslava Krleže, a u raspravi su sudjelovali prof. dr. sc. Drago Jakovčević (Ekonomski fakultet u Zagrebu), prof. dr. sc. Ljubo Jurčić (Ekonomski fakultet u Zagrebu), Sandra Benčić (Centar za mirovne studije, Platforma 112), Mislav Žitko (Filozofski fakultet u Zagrebu), doc. dr. sc. Petra Rodik (Filozofski fakultet u Zagrebu,Udruga Franak, UO), Goran Aleksić (koordinator pravnog tima Udruge Franak) i Branka Lukačević-Gregić (koordinatorica ekonomskog tima Udruge Franak).

Prijedlog ZOKI-ja je dobar za buduće korisnike kredita, ali štetan i neprihvatljiv za postojeće

Nakon analize prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama (ZOKI) Udruga Franak je na temelju poziva na javnu raspravu nedavno uputila svoje sugestije i prijedloge Vladi RH, Ministarstvu financija i HNB-u. Unatoč pozivu, današanjem se panelu nitko iz Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke nitko nije odazvao.

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama dobar je samo za buduće korisnike kredita, pojasnio je Goran Aleksić iz Udruge Franak. Naime, prema tom prijedlogu kreditna je institucija dužna definirati parametre koje prati u vezi s donošenjem odluke o korekciji promjenjive kamatne stope, a koji su jasni i poznati potrošačima. Ti parametri mogu biti referentna kamatna stopa (npr. EURIBOR, LIBOR), indeks potrošačkih cijena, premija na kreditni rizik Republike Hrvatske i slični parametri čija promjena ne ovisi o volji jedne ugovorne strane. Aleksić je pojasnio kako će se u svim ugovorima s promjenjivom kamatnom stopom morati odrediti formula za izračun kamatne stope, odnosno da će svim budućim korisnicima biti omogućeno ugovaranje načina određivanja promjenjive kamatne stope s bankama. Problem je u tome što se to ne odnosi i na postojeće korisinike kredita, kod kojih će banke samovoljno određivati dijelove formule za izračun promjenjive kamtne stope. Prema tome, ovaj je prijedlog HNB-a i ministarstva financija šteten i neprihvatljiv za postojeće korisnike kredite, te su postojeći korisnici diskriminirani u odnosu na buduće korisnike kredita. Ovdje se ne radi samo o onima koji imaju kredite u 'švicarcima', nego se odnosi na sve postojeće korisnike kredita, bez obzira na valutu.

HNB je dopustio bankama da jedostrano internim odlukama određuju veličinu promjenjive kamatne stope, upozoravaju u Udruzi.

Regulative koje zahtjeva Udruga Franak već postoje u Srbiji

Što Udruga Franak zahtjeva od Vlade RH? Žele da se kod postojećih kredita pri formuliranju promjenjivih kamatnih stopa uzmu u obzir početni uvjeti, točnije uvjeti koji su vrijedili na početku otplate. Takva regulativa već postoji u svijetu, a može se pronaći već u susjednoj Srbiji. U Srbiji su još prošle godine donijeli Zakon o zaštiti korisnika financijskih usluga, kojim je određeno slično kao i u prijedlogu izmjena ZOKI-ja da se moraju odrediti službeni parametri i formula za izračun promjenjive kamatne stope. Za razliku od prijedloga izmjena ZOKI-ja, u Srbiji su odredili da se kod izračuna kamate na postojećim ugovorima kao rezultat ne smije dobiti kamata veća od prve ugovorene kamate, podsjećaju iz Udruge Franak.

Drugi zahtjev Udruge Franak je da se korisnicima omogući izbor načina otplate kredita. Banke bi trebale imati obvezu da kod kreditiranja ponude otplatu kredita u ratama i anuitetima. Anuitetna otplata je 5 do 15 posto skuplja od otplate u ratama, upozoravaju iz Udruge. Također zahjevaju zabranu anuitetne otplate za kredite s promjenjivom kamatnom stopom.

Stambeni krediti moraju se tretirati kao posebna vrsta, ipak se njima rješavaju životna pitanja

Treći zahtjev se odnosi se na stambene kredite. U Udruzi Franak su nezadovoljni činjenicom da se stambeni krediti ne razmatraju kao posebna vrsta kredita s posebnim statusom u načinu ugovaranja, naglašavaju da se radi dugoročnim kreditima kojima stanovništvo rješava svoje temeljno egzistencijalno pitanje stanovanja.

'Dopuštanjem istodobnog ugovaranja valutne klauzule, promjenjive kamatne stope koja može neograničeno rasti do čitavih 12% te anuitetnog načina otplate kredita stambeni kredit postaje moćno sredstvo za zaradu ekstra profita za kreditne institucije s jedne strane i istodobno izvor potencijalnih ljudskih tragedija svih onih koji su potpisali i koji će potpisati ugovore s takvim uvjetima. Posebice je to strašno u postojećim kreditima koji su ugovarani bez transparentnih formula za izračun promjenjive kamatne stope', upozoravaju.

Stambeni se krediti moraju regulirati kao posebna vrsta kredita u kojima rizici kreditnih korisnika moraju biti minimalni.

Svi pred zakonom moraju biti jednaki, stoga se mora spriječiti diskriminacija postojećih korisnika kredita u odnosu na buduće korisnike, poručuju iz Udruge. Ukoliko se zahtjevi Udruge ne prihvate, bankama će biti omogućeno da dosadašnju samovolju u određivanju veličine promjenjive kamatne stope pretvore u definirani izračun kamate, potpuno jednostrano i bez ugovaranja s postojećim korisnicima kredita, upozoravaju.
 

Regulator je propustio priliku sanirati štetu počinjenu postojećim korisnicima kredita

Branka Lukačević-Gregić naglašava da korisnici kredita nemaju dovoljno znanja o bankarskim proizvodima. 'Ne znaju što se može dogoditi na dugi rok kombinacijom paramerata kao što su valutna klauzula, promjenjiva kamtna stopa i anuitetna otplata. Upravo zato korisnici kredita trebaju zaštitu regulatora, regulator je u ovom slučaju propustio priliku sanirati štetu počinjenu postojećim korisnicima', rekla je Lukačević-Gregić.

Bankarstvo se temelji na 'cost-plus pricing' metodi, odnosno rizik se temelji na cijeni, tako da svaka kamatna stopa ima logiku zidanja cijene, objasnio je profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Drago Jakovčević. Ukupni kamatnjak je zbroj kamatnog troška i kamatne marže, pojasnio je Jakovčević strukturu kamatnjaka. Kamatni trošak može biti trošak depozita, kredita, EURIBORA...ovisi iz čega banka financira kredite. Kamatna marža se sastoji od zbroja nekamatnih troškova, profitne marže i premije za rizik. U nekamatne troškove ulaze plaće, režije i marketing. Premija za rizik nije fiksna, promjenjiva je i može se korigirati. Nekamatni trošak i profitna marža su budžetirani na godišnjoj razini i banka ih ne može mijenjati. 'Parametri kamatnjaka trebali bi biti transparenti i nadam se da ćete u tome uspjeti', poručio je Udruzi Franak.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!