Proces razduživanja banaka prema inozemnim vlasnicima traje već godinama, a to je i ove godine važno obilježje u smislu izvora financiranja i njihove strukture.

Ukupne su im obveze po kreditima u osam mjeseci ove godine pale za gotovo tri milijarde kuna ili 11 posto, najvećim dijelom upravo zbog zatvaranja kredita inovlasnika. Na kraju kolovoza oni su iznosili 2,2 milijarde, što je više nego upola manje nego na kraju 2015. Usporedbe radi, u lanjskom kolovozu banke su koristile više od 11 milijardi kuna kredita svojih vlasnika, dok su prije tri godine bili čak 10 puta veći nego danas.  Iz godine u godinu smanjuju se i depoziti inozemnih vlasnika. U hrvatskim bankama danas drže oko 7,4 milijarde kuna (oročenih) depozita, što je gotovo upola manje nego na kraju prošle godine, umalo dvije trećine manje nego prije godinu dana i gotovo tri četvrtine manje od 28 milijardi, koliko su držale prije tri godine.  

Ukupni su depoziti banaka u osam mjeseci ove godine ipak povećani, i to sa 301 na 305 milijardi, a pritom se najveći porast (sa 76 na 91 mlrd.) bilježi kod transakcijskih računa. Znatno manjih četiri milijarde kuna porasli su štedni depoziti, dok su ukupni oročeni okopnili 15-ak milijardi. U isto vrijeme, ovdašnje su banke smanjile i iznos depozita koje drže kod stranih matica; u godinu dana (od lanjskog kolovoza) oni su se stanjili sa 4,8 na 1,7 milijardi, dok su, primjerice, prije tri godine kod njih držale oko 8,3 milijarde. Zanimljivo je primijetiti i da je iznos kredita plasiranih inovlasnicima danas više nego duplo veći od kredita primljenih od matica.

Krediti maticama dosegnuli su 5,2 mlrd. kuna. Još prije tri godine oni su bili prisutni tek u tragovima. Višegodišnje razduživanja financijskog sektora poklopilo se s recesijom i općenito padom potražnje za kreditima, ali i nekim investicijski ne baš poticajnim potezima vlasti u Hrvatskoj. No, gleda li se šira slika, taj proces razduživanja je zapravo "povratak u normalu", kaže Anton Starčević, glavni ekonomist Raiffeisen banke. U vrijeme internacionalizacije financijskog sektora, početkom prošlog desetljeća, naše je gospodarstvo imalo manjak domaće štednje u odnosu na investicije, pa je i kreditna ekspanzija koja je uslijedila rezultirala produbljivanjem vanjskih neravnoteža. Danas domaća štednja premašuje investicije i utoliko i proces razduživanja s inozemstvom treba zapravo gledati kao pozitivan proces, zaključuje Starčević.