Nakon rekordno niskog deficita tekućeg računa platne bilance u prošloj godini, u prvom je tromjesečju 2011. manjak je bio 11 posto veći nego lani, dosegnuvši 1,48 milijardi eura. To je ponajprije posljedica povećanja deficita robne razmjene, a u manjoj mjeri onoga kod dohodaka.

Dok je uvoz porastao oko pet posto (dijelom zahvaljujući rastu cijena uvoznih sirovina), gotovo prepolovljena vrijednost izvoza brodova te slabiji izvoz kemijskih proizvoda povukli su ukupan izvoz robe ispod lanjske razine pa je robni deficit povećan za 100 milijuna eura ili 8 posto. Kako su kvartalni podaci o robnoj razmjeni poznati već neko vrijeme, i širenje platnobilančnog deficita je posve očekivano. Na to su, uostalom, još lani upućivale praktički sve ekonomske prognoze za 2011. jer početak oporavka znači i postepeni rast uvoza, premda zasad uz relativno skroman poticaj oporavka osobne potrošnje. S jačanjem oporavka u sferi potrošnje, ali i investicija, izgledno je i povećanje bilančnih ranjivosti nakon faze kopnjenja manjka tekućeg računa tj. eksterne prilagodbe uzrokovane krizom. Za ovu godinu tako u MMF-u procjenjuju da će se taj deficit s lanjskih 1,25 posto BDP-a povećati na oko 2,2 posto, što je i dalje daleko ispod rekordnih 9 posto BDP-a manjka iz 2008. Dio domaćih analitičara, među kojima i Hrvoje Stojić iz Hypo Alpe-Adria banke, računa ove goidne i s nešto većim manjkom tekućeg računa, oko 2,5 posto procijenjenog BDP-a. Uz postepeni rast uvoza zbog oporavka ekonomske aktivnosti i cijena sirovina, tome bi trebao pridonijeti i rast kreditiranja te veća povlačenja dividendi stranih vlasnika.