Njemačka za nastup svojih izvoznika na međunarodnim sajmovima iz budžeta izdvaja skoro 50 milijuna eura, a Turska 100 milijuna eura, saznali smo na konferenciji o ulozi sajmova u jačanju izvoza koju su u petak organizirali poslovni časopis Suvremena trgovina i CBBS, konzultantsko-lobistička tvrtka iz Zagreba, u suradnji s njemačkom Zakladom Konrad Adenauer Stiftung i Zagrebačkom inicijativom.
Nije međutim poznato koliko točno za sajmove poduzetnicima ide iz budžeta Hrvatske, jer zbirna statistika ne postoji, već su poznati tek ukupni poticaji i krediti izvoznicima koji se realiziraju putem raznih institucija i strukovnih udruga, kao što su Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) i Hamag te Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora.
Marco Spinger, direktor Njemačkog udruženja sajamske industrije otkrio je da Njemačka, čiji izvoznici izlažu na 250 sajmova, izlaganje subvencionira s 50 posto, u što ulazi uglavnom sufinanciranje najma štandova, dok sudionici sami plaćaju putne troškove. "Ulaganje je značajno ali je povrat vrlo značajan. Pokazalo se tako da je stopa rasta izvoza među onima koji izlažu na sajmovima 46 posto, a 80 posto tvrtki ima izravnu korist od izlaganja", zaključuje Spinger.
Turska je još darežljivija, otkrio je Aleksandar Medjedović, direktor sajma Messe Frankfurt Istanbul, jer je svojim izlagačima sa ukupno 100 milijuna eura u prošloj godini osim najma i izgradnje štanda sufinancirala i troškove putovanja. U Hrvatskoj gospodarskoj komori istaknuli su podatak da je u zadnjih 18 godina Komora organizirala 1850 sajmova s 20 tisuća sudionika. Trenutno se oko 80 posto sajmova organizira na tradicionalnim izvoznim tržištima, pri čemu je Njemačka kao najjača sajamska zemlja na svijetu na prvom mjestu, dok se oko 20 posto sajmova organizira na novim tržištima, prije svega zemljama BRIC-a. HOK svojim članovima pokriva 30 do 50 posto troškova izlaganja na sajmovima.
HBOR je lani izvoznicima odobrio ukupno 616 kredita u iznosu od 5,9 milijardi kuna, štoje za 1,5 milijardu više nego u 2008. godini, a Ministarstvo poduzetništva u ovoj godini iz proračuna planira izdvojiti ukupno 74,8 milijuna kuna za razvoj poduzetništva.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.50 mio. eura za jednu ekonomiju koja ima godisnji izvoz od 1100 milijardi eura je prava sitnica.
Projecirano na Hrvatsku bi znacilo oko 2 mio. eura, to "lepi Nadan" potrosi na plasticne case i cackalice na nasim standovima.
U pravu si, Njemacka je najveci robni izvoznik i najjaca industrijska supersila. Ti iznosi su simbolicni. Princip u Njemackoj je da se osigura povoljno okruzje za razvoj firmi, i kroz drzavna ulaganja u obrazovanje osigura kvalitetna radna snaga a kroz infrastrukturu omoguci povezanost svega za razvoj industrije.
Za razliku od toga, kod nas se propale ind, na silu financijraju otimacinom poreznog novca, jer drzava odlucuje sto je “strateska” grana(i netko puni dzepove jasno). Tim poreznim nasiljem, guse se svi preostali zdravi sektori ekonomije i buja javni dug. Rezultate toga vidimo u nasem stanju.
Strateska grana je ono sto ide, a ne ono sto drzava odluci. Zato i jesmo gdje jesmo.
50 mio. eura za jednu ekonomiju koja ima godisnji izvoz od 1100 milijardi eura je prava sitnica.
Projecirano na Hrvatsku bi znacilo oko 2 mio. eura, to “lepi Nadan” potrosi na plasticne case i cackalice na nasim standovima.
Uključite se u raspravu