Crkva uništava Sv. Jeronima radi nekretnina od pet milijuna eura?

Jeronimska palača, sagrađena 1892., vrijedna je nekretnina na zagrebačkom Zrinjevcu u vlasništvu HKD-a Sv. Jeronima  Jeronimska palača, sagrađena 1892., vrijedna je nekretnina na zagrebačkom Zrinjevcu u vlasništvu HKD-a Sv. Jeronima

Sindikalni povjerenik optužuje predsjednika Društva za zakulisne igre, a on uzvraća: Razlog otkazima su nerad i dugovi u koje tonu.

Prije nekoliko dana održana je izvanredna skupština Hrvatskoga književnog društva (HKD) Svetoga Jeronima, na kojoj je omjerom glasova 20-18 potvrđena odluka Upravnog odbora Društva o davanju otkaza svoj trojici članova jeronimskog uredništva, kao i zaposleniku u njihovoj knjižari na Kaptolu.

Tako bi Društvo zadržalo samo jednog zaposlenika, poslovnog tajnika, a otkaz dobiva i Jerko Grgec, sindikalni povjerenik u HKD-u Sv. Jeronima. "Na skupštini je došlo do strke zbog toga jer predsjednik Društva Stjepan Razum nije dopustio glasovanje skupini od desetak ljudi koji su došli na skupštinu. Razum ih nije htio prihvatiti kao članove, i to zato što se bojao da oni neće podržati odluke Upravnoga odbora o otkazima. Razum je na zadnjoj sjednici UO-a,  održanoj dopisno, izjavio da tim ljudima, iako su uredno platili članarinu, zasad treba uskratiti priznanje članstva kako ih ja ne bih zloupotrijebio da izazovu puč", kaže Jerko Grgec. "S druge strane, Razum nije imao ništa protiv toga da se u članstvo primi sedmero ljudi iz njegove najbliže rodbine, mahom prezimenjaka, te desetak svećenika, drugim riječima: njegov glasački stroj, koji je na skupštini, skupa s većinom članova UO-a, izglasovao naše otkaze. Tih dvadesetak ljudi na skupštini nisu izustili ni riječi, došli su se poigrati tuđim sudbinama i na cestu baciti ljude koji žive od Društva, ali i za Društvo", optužuje naš sugovornik, čiji je otac Radovan Grgec desetljećima vodio Društvo.

Utrkivanje za glasačima
I prije skupštine objema stranama bila je jasno koliko je ona važna, pa je počelo nadmetanje tko će prikupiti više novih, lojalnih članova."Kad sam shvatio što Razum radi, i ja sam se počeo služiti sličnim metodama. On je u Društvo doveo voditelja Nadbiskupskoga duhovnog stola Nedeljka Pintarića i njegova vicekancelara Mladena Škvorca. Upisao je ukupno 17 novih članova, kako bi na izvanrednoj skupštini održanoj u veljači ove godine izglasali davanje otkaza. Zato sam i ja predložio 21 novog člana, ali Razum nijednog nije prihvatio. Iako je obećao, nije učlanio ni Tomislava Maretića, čovjeka koji s našom revijom Marulić surađuje još od 1975., a molbu je predao odmah nakon Pintarića i Škvorca. Prvo je rekao da nema vremena, a potom, otvoreno, da ga ne želi učlaniti", kaže Grgec. Iako svjestan teške situacije u koju je Društvo zapalo, Grgec tvrdi da za otkaze razloga nema. "Posljednje tri godine radimo u nemogućim uvjetima, a predsjednik Razum nas je na skupštini prikazao kao skupinu parazita i prema našem se poslu odnosi s prezirom. Ja sam u časopisu Marulić i godišnjaku Danica objavio niz eseja, kritika i prijevoda. O jeronimskim izdanjima dvije godine sam uređivao emisiju na Radiju Mariji. U opisu mog radnog mjesta jasno je naznačen i rad u uredništvu, a Razum sve to smatra hobijem i gubljenjem vremena. Znamo da loše poslujemo, no Razum je sve sugestije nas zaposlenika sustavno odbacivao", kaže Grgec. Sindikalni povjerenik upozorava i na možebitnu pozadinu cijelog slučaja.

"Društvo, koje je registrirano kao udruga, vlasnik je niza stanova i poslovnih prostora vrijednih četiri do pet milijuna eura. To je denacionalizirani dio tzv. Jeronimske palače na Trgu kralja Tomislava i u Ulici baruna Trenka, gdje se i danas nalaze prostorije Društva. Osobe koje su do prošle godine vodile Društvo otvoreno su priznavale da im je važno osigurati prelazak imovine Društva u ruke crkvene hijerarhije, a taj se plan sada, po svemu sudeći i ostvaruje", kaže Grgec. Problemi su, smatra, počeli potkraj 2009., kada je prebendar Juraj Kolarić, tadašnji predsjednik Društva, u UO kooptirao Stjepana Razuma, Alojza Jembriha i Đuru Vidmarovića. Kolarić je inače jedan od najutjecajnijih hrvatskih svećenika, vješt s financijama i relativno čest gost u medijima. "Takav UO sve više je ometao rad jeronimskog uredništva, a potkraj 2010. za glavnog je urednika izabrao bivšeg diplomata Đuru Vidmarovića. On je dužnost glavnog urednika jeronimskih izdanja obnašao otprilike godinu dana, u Maruliću je objavljivao tekstove od kojih su mnogi već bili izišli u drugim časopisima ili na internetu. Za ravnatelja je UO, predvođen Kolarićem, u ožujku 2011. postavio Marijana Majstorovića, izdavača i urednika internetskog tjednika Fokus. S novim ravnateljem Đuro Vidmarović ubrzo se posvađao, te je pola godine Marulić uređivao, kako je sam govorio, u Ministarstvu vanjskih poslova", kaže Grgec.

S rodbinom u otpuštanje
Stoga su u 2012. časopis Marulić, godišnjak Danicu i ostala jeronimska izdanja ponovno uređivali Tvrtko Klarić, Jerko Grgec i Petar Grgec, kao što su to činili i prije Vidmarovićeva urednikovanja. U lipnju 2012. ostavku je dao i Majstorović, a prethodno je u studenome 2011. naglo otišao i Juraj Kolarić, pa je Društvo ostalo bez predsjednika i ravnatelja, s "golemim novčanim dugom u koji je upalo zbog njihova neodgovornoga upravljanja", tvrdi Grgić. Za novog predsjednika Društva UO je izabrao Stjepana Razuma, što je prihvaćeno na skupštini u rujnu 2012. Tada je prihvaćen i novi statut Društva, koji sve ovlasti za upravljanje dodjeljuje predsjedniku i UO-u. Prema novom statutu, UO ima sedam članova, a među njima je i predstavnik zaposlenikâ, koji su izabrali Jerka Grgeca, sindikalnog povjerenika Republičkoga sindikata radnika Hrvatske od 2010. No, Grgec uskoro od predsjednika Razuma dobiva upozorenje da je u sukobu interesa time što je s jedne strane sindikalni povjerenik, a s druge u UO-u predstavlja zaposlenike Društva. S tom ocjenom, koju Grgec smatra "besmislenom", složila se većina članova UO-a, ali su odlučili Grgecovo članstvo ipak tolerirati. Nadalje, kaže Grgec, taj UO, koji prema novom statutu ima svu vlast upravljanja Društvom, upravljao je isključivo tako što, prema riječima predsjednika Razuma na veljačkoj izvanrednoj skupštini, nisu radnike ometali u njihovu radu. "Dakle, UO nije sprječavao zaposlenike da poduzimaju ono što uopće nisu ovlašteni poduzimati zaposlenici nego UO.

Stoga i nije poduzet nijedan od mogućih koraka za poboljšanje financijskog stanja. Primjerice, minimalizacijom plaća, koju su zaposlenici predlagali, u jednoj bi se godini uštedio možda i cijeli iznos duga koji sada opterećuje Društvo", navodi Grgec.  "Predsjednik Razum od početka svojega predsjednikovanja imao je na umu samo jedno: otpuštanje svih zaposlenika, a time i ubijanje izdavačke djelatnosti Društva", kaže Grgec. Naglašava da je to na izvanrednoj skupštini potvrdila Matija Vekić, članica UO-a koja je tada javno rekla da je "predsjednik imao plan preuzeti Društvo, dati otkaze svima osim tajnika, a kad nauči taj posao, i njega otpustiti. Zato je učlanio rodbinu i prijatelje, a ne ljude koji se bave knjigom i koji bi mogli pokrenuti Društvo", optužila je Matija Vekić na skupštini."Umjesto da pomogne u izvlačenju Društva iz dužništva, UO na čelu s predsjednikom Razumom priječio je rad zaposlenikâ, da bi ih na posljetku predsjednik na izvanrednoj skupštini optužio da su za svoj rad preplaćeni. Pritom je o meni i o ostalim članovima uredništva iznio niz neistina, npr. o našoj navodnoj nekvalificiranosti. Istodobno, dok je Đuro Vidmarović svojim urednikovanjem srozavao ugled Društva, Razum je kao član tadašnjega UO-a o tome šutio", podsjeća Jerko Grgec. 

'Privatna tvrtka Grgecovih'
Prozvani Stjepan Razum, predsjednik HKD-a Svetoga Jeronima, svećenik i voditelj Nadbiskupskog arhiva, spremno se susreo s nama i dao svoje viđenje slučaja. "Da, Jerko Grgec i još neki zaposlenici dobili su otkaz, no zar ga nije svojedobno dobila i ministrica Mirela Holy, kad je poremetila rad Vlade? U sindikat je Grgec ušao samo da bi se spasio, a glavni razlog za otkaze loša je financijska situacija u Društvu", kaže Razum. Uopće ne spori da je i sam dovodio nove članove kao dio svoje glasačke mašinerije, ali tvrdi da nije bio selektivan pri upisu te da nije diskriminirao Grgecove kandidate. Nakon izvanredne skupštine, Društvo ima 69 redovnih i 76 podupirujućih članova. "Naravno da nisam mogao prihvatiti Grgecove ljude, ali iz formalnih razloga. On je, naime, u nekom trenutku, kad je već završila ta točka dnevnog reda, izvukao popis iz džepa, zakasnio je jedan korak. Htio je tada napraviti puč i spriječiti svoj otkaz.

Izazvao je nered, neki članovi su se pokolebali i dali mu podršku, no većina skupštine ipak nije prihvatila prijedlog da ih odmah učlanimo, pa sam mu rekao neka čeka iduću skupštinu, jer u statutu ne piše da to moram učiniti odmah", objašnjava Razum, a potom i sam optužuje drugu stranu. "Godinama je Društvo funkcioniralo kao privatna tvrtka obitelji Grgec. Skupštine su bile samo formalne, došlo bi njih nekoliko članova, a u zapisnike su upisivali da ih je bilo na desetke. Pokojni Radovan Grgec, čiji rad cijenim, tu je dao zaposliti svoja oba sina, koji su se vremenom sami proglasili urednicima Marulića, iako nijedan od njih nije imao završen fakultet. Njihov nam je angažman jednostavno postao preskup. Samo trojica zaposlenika uredništva kojima želimo dati otkaz godišnje nas koštaju 283.000 kuna. Te plaće netko treba zaraditi, a mi smo gubitaš. Istina je da od zakupa naših nekretnina dobivamo 32.000 kuna na mjesec. Još neko vrijeme Društvo će od države dobivati i 70.000 kuna godišnje odštete za oteti prostor u kojem je sada Gradsko kazalište lutaka, ali ni to nije dovoljno za normalan rad. Naša knjižara na Kaptolu, gdje smo u najmu, stvara nam velike gubitke, pa smo i tamo pribjegli rezovima", objašnjava Razum.

Spašava ih Danica
Nekoć, dok je Zagrebačka nadbiskupija bila jedinstvena, Društvo je imalo svojevrsni monopol na kršćansku literaturu, no u međuvremenu su osnovane nove biskupije sa svojim knjižarama, ali i nove kršćanske knjižare po Zagrebu, pa je promet jeronimske znatno pao. Društvo plaća i dvoje zaposlenika koji rade u gubitaškoj knjižari, što će se uskoro riješiti otkazom jednom zaposleniku, a s drugim je dogovoreno da preuzme tu knjižaru."Srećom, naš kalendar Danica dobro se prodao, pa smo u siječnju uspjeli isplatiti plaće. Galopirajući tonemo u dugove. U Društvu ćemo zadržati samo poslovnog tajnika, onda će nam trebati pet-šest godina da dođemo do ništice. Na žalost, svi ostali su nam prevelik luksuz", kaže Razum. "Ti zaposlenici vjerojatno su mislili da ćemo prodavati nekretnine kako bismo namaknuli novac za njihove plaće, no nama nije prihvatljivo jesti supstancu Društva, što se čini još od 2009. Jedan je stan u vlasništvu Društva davno prodan, a sav je novac otišao u plaće. Usto, mislim da njihov rad ne vrijedi toliko te da bi dvomjesečnik Marulić mogao uređivati netko drugi za autorski honorar od 2000 kuna mjesečno, a pomogli bi i volonteri", kaže predsjednik Razum.

Lani je Društvu stiglo pet prijetnji ovrhama, većinom od dobavljača, kojima duguju više od pola milijuna kuna. Razum kaže da nema istine u priči kako se Crkva želi dokopati nekretnina. "Nije mi cilj da Crkva preuzme te stanove i poslovne prostore, O raspolaganju nekretninama ionako odlučuju skupština, a na predsjednik Društva. Samo želim da Društvo normalno funkcionira u smjeru djelovanja na puk", kaže Razum. Ističe da nije  Kolarićeva marioneta. "Pisao sam pisma i protiv Jurja Kolarića, jer on nije poštovao proceduru i na čudan je način dao ostavku. Pisao sam i protiv bivšeg ravnatelja Marijana Majstorovića, koji nas je oštetio, a bio je zaposlen bez znanja UO-a. Naknadno se pak ispostavilo da Majstorović nema završen Fakultet političkih znanosti, kako je tvrdio, već automehaničarski zanat. Još ne znamo je li Kolarić bio upoznat s time. No, u svakom slučaju, nije smio Majstoroviću prepustiti poslovnu politiku i zaposliti dvoje ljudi, zbog čega sada podižemo tužbu", najavljuje Razum.

Utemeljeni 1868.

Marulić izlazi od 1968.

HKD Svetog Jeronima utemeljio je 1868. godine kardinal Juraj Haulik, a u novosagrađenu Jeronimsku palaču Društvo se uselilo 1893. U idućim desetljećima izdavali su broje listove, npr. dnevnik Hrvatska straža, tjednik Obitelj. Nakon 1945. ime Društva promijenjeno je u HKD Svetog Ćirila i Metoda. Izdaju uglavnom molitvnike, katekizme, nabožnu literaturu te popularni kalendar Danica, a od 1968. i književnu reviju Marulić, koja izlazi i danas. Društvu je nakon 1990. vraćen stari naziv, a Palača, oduzeta 1961., djelomice je denacionalizirana 2001.  

Komentari (12)
  • bmarija
    bmarija 14:27 10.3.2013.

    Iz reakcije Stjepana Razuma vidljiv je tek animozitet koji on osjeća prema sindikalnom povjereniku, što tjera ljude na zaključak da je u njegovim riječima ta mržnja jedina opipljiva stvar. Jedino što svaki dobronamjerni čitatelj može uzeti zdravo za gotovo. Taj svećenik očito je jedan od onih beskrupuloznih tipova kojima je prije mjesto u nekoj kompaniji gdje je jedini i isključiv cilj gomilanje profita. Jedan od onih koji očito vjeruju samo u ono što svojim očima mogu vidjeti, a u stanju su potpuno cijeniti i uvažavati samo svoje halucinacije. A to što kaže da je Jerko Grgec otkaz dobio zbog sličnih razloga kao i ministrica Holy, govori stvarno puno o njegovom deficijentnom poimanju stvarnosti.

  • zalive
    zalive 9:54 27.2.2013.

    Ne znam što je poraznije. Da li je to spoznaja da je članove uprave Društva više briga za to da materijalna dobra Društva pripadnu Crkvi, nego za zaštitu same opstojnosti, ali i kulturne djelatnosti Društva, koje je utemeljeno 1868., i kao takvo pripada najstarijim hrvatskim kulturnim ustanovama, uz Maticu hrvatsku i HAZU, kao što se može isčitati na web stranicama Društva. Ili je to činjenica da visoki dužnosnici Crkve koji vode ili su vodili Društvo ničim ne pokazuju da cijene niti čovjeka kao čovjeka, niti savjestan i u javnosti po kvaliteti prepoznat rad uredništva Društva svih ovih godina. Ili je to, vjerojatno najporaznije, činjenica da iste visokopozicionirane osobe iz Crkve ne prežu od sredstava manipulacije i prijevare, koja bi trebala opravdati cilj.

    A što je cilj? Da li je 2.000 kn mjesečno doista dovoljno da pokrije kulturnu djelatnost Društva? Da li netko doista smatra da je rad Društva bio toliko marginalan, u svojoj punoj djelatnosti?

    Postavlja se pitanje kako je Društvo svih ovih godina financijski opstojalo, k tome bilo i u pozitivnom financijskom poslovanju, da bi u svega par godina bilo dovedeno u teške gubitke? Članak otkriva informacije da je do toga došlo nesavjesnim upravljanjem Društvom, a ne normalnim troškovima poslovanja.

    HKD sv. Jeronima se bavi kulturnom djelatnošću, cilj Društva nije proizvoditi novac. Njegov je cilj biti izvor promicanja kulture i kršćanskog svjetonazora, te održati svoju tradiciju koja je na ponos hrvatskog naroda. Stoga bi zadatak Crkve treba biti zaštititi ne samo opstojnost, već i kulturni nivo i značaj Društva, radije nego da mu potkopava opstanak ubiranjem visoke rente za knjižaru.

    Toplo se nadam da će se unutar Crkve naći onih koji doista demonstriraju da žive sukladno kršćanskom svjetonazoru, ali i u skladu sa samim Božjim zapovijedima, te da će zaštititi Društvo od kulturne (a možda i od općenite) propasti, ali i osobe (sada već bivše) djelatnike koje svojim djelovanjem godinama održavaju prepoznatljivost rada Društva. Jer, vrijeme za djelovanje je sada, nema vremena za čekanje, poslije će biti kasno!

    Jer, ako oni koji nas trebaju voditi u vjeri, ne demonstriraju u svom životu da li doista vjere imaju, kako mi ostali možemo opstati u vjeri?

    Pozdrav svoj braći po Kristu, i neka vas On vodi.

  • tramell
    tramell 19:45 26.2.2013.

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!