Do kraja studenoga Ministarstvo financija trebalo bi emitirati između tri i četiri milijarde kuna obveznica koje će upisati najjači domaći institucionalni investitori – mirovinski fondovi, Fond branitelja i neka osiguravajuća društva. ako doznajemo, prije desetak dana u Zagrebu je održan sastanak predstavnika obveznih mirovinskih fondova (OMF), na kojem je dogovorena strategija za pomoć fiskusu, čiji su detalji potom prezentirani Ministarstvu financija.

Iako zasad nisu poznati konkretni detalji, u toj bi emisiji najviše, oko 1,5 kuna, upisala četiri obvezna mirovinska fondova (AZ, Raiffeisen, PBZ/CO te Erste Plavi), a najmanje dodatnu milijardu kuna prostora imao bi i Fond branitelja koji je prodajom Ininih dionica zaradio gotovo dvije milijarde kuna. Ako emisija bude kunska kao što se očekuje, potražnja osiguravajućih društava mogla bi biti niža jer je kraj godine tradicionalno razdoblje u kojem osiguravatelji potražuju ulaganja uz valutnu klauzulu kako bi valutno uskladili svoje portfelje. Sudeći po kamatnoj stopi na prekonoćne pozajmice koje su dosezale i 18 posto, neizvjestan će biti i odaziv banaka jer je visoka cijena domaće valute indikacija da potražnja značajno nadmašuje ponudu. Prema informacijama iz bankarskih krugova, upravo zbog visokih prinosa dio banaka koje raspolažu s viškom kunske likvidnosti ta sredstva radije ulažu na novčanom tržištu nego da ih ulažu u obveznice. Prema svemu sudeći, za tri milijarde kuna vrijedne obveznice ima dovoljno potražnje. Budući da se detalji emisije tek usuglašavaju, još nije poznat prinos koji će obveznica nositi. Ipak, u financijskim krugovima se nagađa da prinos neće biti ispod osam posto, odnosno 300-tinjak baznih bodova iznad šestomjesečnog euribora. Što se tiče roka, mirovincima bi najinteresantnije bile obveznice na rok od dvije godine ili one s dospijećem od 15 godina. “No, prihvatit ćemo i drugu opciju države”, kaže dobro upućeni izvor iz mirovinskih krugova čiji je stav da obvezni mirovinski fondovi “jednostavno trebaju pomoći jer imaju dovoljno likvidnih sredstava. Svjesni smo da država ne može unaprijed znati koliko će joj novaca trebati, ali bi barem voljeli vidjeti o kojem će se roku raditi”, kaže uz opasku da je netransparentnost Ministarstva financija najveća zamjerka mirovinskih fondova, ali i domaćih institucionalnih investitora uopće. Inače, u Hanfi se ovih dana radi na novom pravilniku o ograničenjima ulaganja mirovinskih fondova koji bi svjetlo dana trebao ugledati kroz najviše dva tjedna. Jednu od izmjena koja se očekuje, već je najavio guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski. Govoreći o nužnosti očuvanja domaćih financijskih resursa, kazao je kako od Hanfe očekuje da ograničenja inozemnih ulaganja (i kreditiranja stranih država, op.a.) nametne i mirovinskim i investicijskim fondovima. o kraja godine hrvatskoj državi na naplatu dospijeva 200 milijuna eura sedmogodišnjih obveznica uz valutnu klauzulu i kamatnu stopu od 6,875 posto koje su upisale uglavnom domaće i strane banke. Početkom veljače pak, na naplatu dolazi i 500 milijuna eura euroobveznica izdanih 2002. U lipnju 2009. dolazi na naplatu 25 milijardi jena samurai obveznica. Ukupno, dakle u 2009. na naplatu domaćem gospodarstvu dospijeva 9,4 milijarde eura glavnice i 1,7 milijardi eura kamata, gotovo 30 posto više nego u ovoj godini.