Na ovotjednoj sjednici Vlada bi u paketu trebala raspraviti i u saborsku proceduru proslijediti i rebalans ovogodišnjeg i prijedlog državnog proračuna za iduću godinu. Rebalans je u prvom redu nametnula kriza Uljanik grupe, a njezin proračunski ceh po osnovi izdanih jamstava će očito značiti i godinu bez suficita, iako su fiskalna kretanja donedavno upućivala da bi ova godina mogla biti druga zaredom s viškom proračuna opće države (prema europskoj metodologiji ESA2010).

Prema dosadašnjim najavama, na državni proračun ove će godine slijedom otkazivanja gradnje ili dospijeća kredita pasti ceh jamstava škverovima od oko 2,5 milijarde kuna ili oko 0,6 posto BDP-a, no Eurostatova pravila u proračunskom knjigovodstvu predviđaju obračunsko načelo, a to znači da se nakon protestiranja jamstva ne knjiži samo ono što stvarno dospijeva i mora se platiti u tekućoj godini, već i obveze po ostatku jamstava. Tako je ministar financija Zdravko Marić već ranije nagovijestio da bi efekt na javne financije mogao biti i nešto veći. Iz njegovih izjava dalo se naslutiti da se ipak neće morati knjižiti baš svih 4,3 milijarde kuna jamstava što je u konkretnom slučaju njihov ukupan iznos. Koliko će se manje kapitalnog transfera po toj osnovi na kraju morati knjižiti, zasad se ne zna pouzdano, ali ta se računica oslanja na činjenicu da je jedna gradnja koja je pokrivena jamstvima u visokoj fazi dovršenosti, što sugerira da bi teret proračunskog knjiženja mogao iznositi nešto iznad tri milijarde kuna.

Istodobno, prema neslužbenim najavama iz Ministarstva financija proračunski planovi za iduću godinu ne bi trebali donijeti veće otklone od projekcija iz još ljetos predstavljenih trogodišnjih Smjernica ekonomske i fiskalne politike. U njih su, naime, najvećim dijelom uklopljeni efekti paketa poreznih promjena u okviru treće runde preklani započete porezne reforme, a koje su u Vladi procijenili na oko 2,7 milijardi kuna.

Prijedlog proračuna koji bi se sutra trebao naći na sjednici Vlade na tragu je Smjernica i kad su posrijedi plaće za zaposlene u državnoj upravi i javnim službama. Vlada, naime, u Sabor ide s prijedlogom tih rashoda koji odražavaju njezinu ponudu s kojom je okončan posljednji krug razgovora sa sindikatima, a to je tri posto rasta plaća. Poznato je da dio sindikata, u prvom redu oni koji predstavljaju zaposlenike javnih službi, tu ponudu nije prihvatio.

Ljetošnjim Smjernicama Vlada je za iduću godinu planirala relativno mali deficit opće države od 0,4 posto BDP-a. Prihode samoga državnog proračuna projicirala je na 134,2, a rashode 139,1 mlrd. kuna.