Od početka recesije broj zaposlenih u pravnim osobama i obrtima pratio je kretanje realnog BDP-a, pa je u tom razdoblju zaposlenih osoba u Hrvatskoj manje za oko 200 tisuća. No, od tog pravila, utvrdili su analitičari Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) uspoređujući ta dva parametra, odskaču dvije godine – 2012. i 2015.

Niži doprinosi
Na zaposlenost je u 2012. kako procjenjuju unatoč lošim gospodarskim kretanjima, pozitivan efekt imalo smanjenje doprinosa na plaću. Da nije bilo spomenute mjere, kažu HZZ-ovi analitičari, trendovi u zapošljavanju bili bi u 2012. daleko negativniji. Odustajanje od te mjere u 2014. je pridonijelo smanjenju zaposlenosti većem nego bi se očekivalo po gospodarskim trendovima.

No, za odstupanje u prošloj godini HZZ ukazuje kako je stopu rasta zaposlenosti povećao "neki posebam čimbenik", a premda se glavnim pokretačem zapošljavanja isticalo državne poticaje zapošljavanja mladih, u HZZ-ovoj se analizi navodi kako bi posrijedi mogle biti metodološke promjene u načinu procjene broja zaposlenosti. Zanimljivo je, pak, da potonji "čimbenik" uopće nije imao učinka na zaposlenost u prerađivačkoj industriji, u kojoj dizanje razine i promjena realne bruto dodane vrijednosti nije imala očekivan efekt na zapošljavanje. 

Izgubili 66.000 radnika
U tom sektoru broj zaposlenih bilježi kontinuiran pad još od trećeg kvartala 2008. godine, u koji je ušao s gotovo 294 tisuće zaposlenih, dok je u posljednjem tromjesečju prošle godine njihov broj pao nešto ispod 228 tisuća, odnosno manji je u tom intervalu za 66 tisuća. Građevinski sektor, pak, posljednjih je godina najviše obilježen gospodarskim kretanjima, pa je pad poslova umanjio i potrebu za zaposlenicima. Krajem prošle godine, u odnosu na 2008., kada je dosegnut vrhunac broja zaposlenih u branši s gotovo 149 tisuće zaposlenih, građevinarstvo je zapošljavalo čak 61.000 radnika manje.

No, taj sektor ukupno gledajući ima i manje zaposlenih nego industrija, pa je njegova pogođenost padom aktivnosti još značajnija.U sektoru trgovine, ugostiteljstva i prijevoza efekt smanjenja doprinosa na plaće popravio je stanje u 2012 i 2013., ali se lani ponovno bilježi pad zaposlenih. Uspoređuju li se brojke za treći kvartal, kada je zbog sezonskog karaktera u tim djelatnostima najveća zaposlenost, bilježi se kontinuiran pad, s 463 tisuće iz 2008. u istom lanjskom tromjesečju lani je u trgovini, turizmu i prijevozu zaposlenih manje za 74,5 tisuća.