Rast ispod tri posto možda je zadovoljavajući na ovoj razini, ali Hrvatskoj neće omogućiti da ne zaostajemo za usporedivim zemljama među kojima je zadnja. Za rast su nužne investicije, za koje samo treba provesti ono što piše u nacionalnom programu reformi, poručio je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na konferenciji o problematici ulaganja InvestCro.

Među ključnim problemima guverner navodi nisku proizvodnost i visinu investicija. Još 2003. Hrvatska je bila treća zemlja po proizvodnosti na nakon Slovenije i Češke, a danas smo pali na sedmo mjesto. To je u vezi s investicijama jer je bez njih teško dizati proizvodnost.

Iako se oporavljaju, investicije su i dalje daleko ispod pretkrizne razine. Gleda li se njihova struktura primjetno je da oporavak koči spori tempo javnih ulaganja, što je "i dobro i loše". "Na primjeru autocesta vidjeli smo da sve javne investicije ne moraju nužno biti dobre za tvrtke koje su ih radile, ali najnižu razinu javnih investicija među usporedivim zemljama treba ispraviti", rekao je prvi čovjek središnje banke. 

Niska razina državnih investicija povezana je sa sporošću privlačenja europskih fondova, u čemu je od nas lošija jedino Španjolska. Ipak razloga za optimizam daju podaci o visini ugovorenih sredstava na temelju kojih je središnja banka za 2019. godinu prognozirala višu razinu investicija nego prošle godine. Pozitivni signali dolaze i od privatnih tvrtki koje u anketama kažu da su premalo investirali u prethodne tri godine što je iznad europskog prosjeka. 

Gleda li se pobliže struktura investicija guverner iznosi nekoliko zanimljivih opaski. Za razliku od ranije kad je glavnina investicija išla u građevinu, danas oporavkom predvode proizvođačke djelatnosti i turizam. U industriji država je dominantna po vlasništvu, no po investiranju vode domaća privatna poduzeća iz čega proizlazi da su državne tvrtke manje skloni reinvestirati dobit od privatnih tvrtki. Nažalost, kod 'greenfield' ulaganja malo što se promijenilo od 2003. do danas, Hrvatska je na začelju usporedivih zemalja. Zato je pristup financiranju povećan i diverzificiran; krediti za investicije se povećavaju dok oni za obrtna sredstava padaju, kao i kamatne stope na dugoročne i kratkoročne kredite uz kontinuirano ublažavanje uvjeta kreditiranja. 

Što Hrvatska može učiniti da ojača investicije? "U Nacionalnom programu reformi sve dobro piše, samo treba zadužiti ljude i reći da to treba odraditi i za tri godine pogledati što ste napravili", rekao je guverner osvrćući se na dobro poznati popis kojeg predvode kompleksni i često kontradiktorni propisi, pravna neizvjesnost, (ne)dostupnost radne snage, neefikasna državnih poduzeća i javna uprava. 

"Po svim indikatorima konkurentnosti Hrvatska izgleda loše, a neke stvari njima se i ne mjere. Kad pričate s investitorima u inozemstvu, kažu da je teško raditi s lokalnom upravom, a to je nešto što se teško mjeri. Percepcija u inozemstvu dolazi od onih koji su u 20 godina pokušali ulagati u Hrvatsku, a naišli su na svakakve prakse zbog kojih to na kraju nisu napravili. Način mijenjanja percepcije je da učinite drugačije od onog što ljudi očekuju. Fokus Vlade trebao bi biti na tome da dovede tri značajna investitora koji će na svom primjeru promijeniti percepciju", poručio je guverner Vujčić. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost