Bohaček o ‘švicarcima’: Je li vas netko tjerao uzeti kredit? Jesu li banke tjerale ljude u poslovnice?

Autor: Poslovni.hr , 11. prosinac 2012. u 21:52
Zoran Bohaček ( Photo: Zarko Bašić /PIXSELL)

‘Banke žele da se kredit vrati, bilo kakve prisilne naplate, ona na kraju gubi. Ali nema izbora’.

"Jesu li 120 tisuća građana, koji su podigli kredite vezanih valutnom klauzulom uz švicarski franak, sami krivi za rub provalije pred kojom su se našli? Jesu li nepoznavanjem uvjeta koje su potpisivali, sami kockali sa svojom egzistencijom? Jesu li banke u Hrvatskoj, plasiranjem kredita u CHF-u zaradile profit, koji su prikrili od javnosti? Je li Hrvatska narodna banka mogla učiniti više od upozorenja, koje je građanima upućivali? Ima li uopće smisla postavljati ovakva pitanja, u srazu građana i banaka u Hrvatskoj?", ta pitanja postavila je HTV-ova emisija "Paravan", u kojoj je prikazan film autora Roberta Tomića Zubera "Kockari".

Film donosi priču Gorana Aleksića, kojemu je glavnica kredita u CHF nakon četiri godine skočila s 310.100 na 410.000 kuna. Film donosi njegove beskrajne prijepiske s nadležnim financijskim institucijama u kojima ne uspijeva dobiti odgovor na pitanje što se točno dogodilo. "Ako je potrošač kriv, ako je potrošač trebao biti svjestan da je to jako rizično, onda je banka trebala biti profesionalac i upozoriti potrošača na rizik", izjavljuje Petra Rodik iz udruge Franak u filmu, zaključujući kako su banke dovele potrošače u situaciju gdje oni trebaju biti financijski stručnjaci.

Uvijek se morate pitati zašto vam netko nudi nešto povoljnije

 

Zoran Bohaček:

Uvijek se morate pitati zašto vam netko nudi nešto povoljnije. Da je netko 2005. godine rekao da će švicarski franak skočiti onoliko koliko je skočio, proglasili bi ga ludim.

"Sada ispada da smo mi tražili ugovore u švicarskim francima, što je apsurdno. Iz njihovih odgovora na našu tužbu ispada da je netko ušetao u banku i pitao 'Imate li kredit u švicarcima?'", komentiraju iz udruge Franak dodajući kako HNB nije odreagirao kao regulator, jer da jest oni sada ne bi bili na sudu. "Banke su se ponašale po principu 'uzmi pare i bježi'", kažu u udruzi Franak.

U filmu se pojavljuje i Zoran Bohaček, predsjednik Hrvatske udruge banaka, koji kaže kako su banke nudile kredite koji su bili jeftiniji. "Uvijek se morate pitati zašto vam netko nudi nešto povoljnije. Da je netko 2005. godine rekao da će švicarski franak skočiti onoliko koliko je skočio, proglasili bi ga ludim", kazao je. "Je li vas netko tjerao uzeti kredit? Jesu li banke tjerale ljude u poslovnice? Banke žele da se kredit vrati, bilo kakve prisilne naplate, sudski postupci, pljenidbe, banka (u tim slučajevima, op.a.) na kraju gubi. Ali banka nema izbora", kazao je Bohaček, koji smatra kako se dizanje kredita u švicarcima ne može nazvati kockanjem, prije 'poslovnim rizikom'. Kazao je i kako banka u godinama krize na tečajnim razlikama nije zaradila ništa.

 

Damir Odak:

Banke su dovele klijente u poziciju neprimjerenog rizika. One su dovele klijenta u poziciju u kojoj nisu u stanju primjereno razmišljati jer nisu za to sposobni.

Prof. dr. sc. Drago Jakovčević s Ekonomskog Fakulteta Zagreb također se pojavljuje u filmu. Mišljenja je da banka zna što je rizik i da zna kako njime upravljati. Misli također i da je Hrvatska narodna banka (HNB) zakasnila s reakcijom. "Čini mi se da je umjesto preporuke da se ne uzimaju krediti u švicarcima, trebalo zabraniti kreditiranje u švicarcima. I danas se može nešto učiniti, i danas se može ukinuti valutna klauzula. Ministarstvo financija je isto u nekoj mjeri regulator, ono regulira obvezne odnose", tvrdi Jakovčević u filmu.

Banke su dovele klijente u poziciju neprimjerenog rizika

Viceguverner Damir Odak u filmu kaže kako je HNB od 2003. do 2008. godine djelovao izrazito aktivno na tržištu. Priznaje i filmu i sljedeće: "Banke su dovele klijente u poziciju neprimjerenog rizika. One su dovele klijenta u poziciju u kojoj nisu u stanju primjereno razmišljati jer nisu za to sposobni", kazao je, dodavši: "Postoje aparati koje date na upravljanje djeci, starijim osobama ali mlazni avion ćete dati samo kvalificiranom pilotu. Banke isto trebaju voditi računa kome daju te rizike na kupnju". Mišljenja je da su klijenti trebali biti svjesni da su njihovi prihodi u kunama. Kazao je kako HNB nije omogućio, ali nije ni zabranio kredite u švicarcima.

 

Damir Odak:

Postoje aparati koje date na upravljanje djeci, starijim osobama, ali mlazni avion ćete dati samo kvalificiranom pilotu. Banke isto trebaju voditi računa kome daju te rizike na kupnju.

"HNB je poduzeo niz mjera i kani poduzeti još jedan niz mjera kako bi osigurao da klijenti dobiju potpunu informaciju kod sklapanja ugovora s bankom"", dodao je. Na opasku autora filma Roberta Tomića Zubera da bi HNB trebao biti svjestan da kreditna sposobnost kod klijenta ne postoji, Odak odgovara: "Svatko je odgovoran da se za sebe pobrine". Ponavlja kako je HNB upozorio klijente na postojanje rizika. "Donijeli smo regulativu koju smo donijeli i opet ćemo donijeti regulativu za koju će nas pitati zašto smo ju tada donijeli. To je proces učenja i proces razvoja regulative i on ide onako kako ide", objasnio je. 'Ako vi ne znate, kako da ja znam?', pita ga Tomić Zuber, također vlasnik kredita u švicarcima, a Odak mu odgovara: "Nitko ne zna, budućnost je nepredvidiva".

Tko je mogao predvidjeti budućnost za 5,6 godina?

 

Linić danas šuti

U emisiju 'Paravan' večeras su pozvani i predstavnici Ministarstva financija, međutim nitko od njih nije htio doći, a isprika je da to nije u njihovoj nadležnosti. Emisija 'Paravan' stoga je podsjetila kako je ministar financija Slavko Linić u ljeto 2011. godine, kao saborski zastupnik, u predizborno vrijeme vrlo rado, i to s oštrim stavom, govorio o problemu sa švicarskim frankom. "Sutra treba donijeti odluku o porezu na kamate i Vlada treba učiniti sve da kamate na kredite u švicarcima budu najniže i Hrvatskoj i da na taj način pomognemo građanima". Linić danas kaže kako ti krediti nisu u nadležnosti Ministarstva financija.

Član Savjeta HNB-a i makroekonomist Branimir Lokin u emisiji 'Paravan' izjavio je kako se u svakoj ozbiljnoj zemlji upozorenje centralne banke uzima za ozbiljno. "A HNB je dao ozbiljno upozorenje. Da ne bismo klizili dalje u neki populizam, valute se u svijetu, otkad postoje valutni odnosi, ustvari koriste u slobodnom tržištu potpuno slobodno, bez obzira cirkuliraju one ili ne. Ako sam ja vama dao kredit, onda sam ja dužan podnostiti rizik, kao i vi. Rizik je podiljeljen", kazao je. "Tko je mogao predvidjeti budućnost za 5,6 godina?", pita se Lokin.

Željko Ivanković, glavni urednik časopisa Banka, kaže kako je, kada je HNB upozorio na rizik dizanja kredita u švicarcima, stigla reakcija javnosti da se time onemogućuje ljudima da se zadužuju po povoljnim uvjetima. Branka Lukačević Gregić iz udruge Franak na to mu je odgovorila kako su agresivne kampanje ('koje su se svakodnevno vrtile') o povoljnosti tih kredita bile u nesrazmjeru s upozorenjima koja su stizala iz HNB-a. "Kada je potrošač agresivno bombardiran jednom ponudom, a s druge strane je vrlo šturo upozoravan (na njegovu štetnost, op.a.), on nije u stanju donijeti odluku, on gleda ono što je za njega u tom trenutku najpovoljnije, polazeći od pretpostavke da je, kada je ušao u jednu kreditnu instituciju, ušao u jednu obziljnu kuću koja će znati donekle predvidjeti njezinu budućnost", kazala je. Dodala je i kako bankama kontinuirano već dvije godine padaju plasmani, a one bilježe jednake ili povećane profite. "Što vam to govori? Da se oni ne prilagođavaju promijenjenim uvjetima", kazala je. Neki se međutim ne slažu s njom, smatraju kako je to znak da su banke snažno pogođene krizom.

Kada tržište pogodi, netko se snađe bolje, netko lošije

Ivanković međutim upozorava da tržište 'zna pogoditi'. Kaže kako je ovdje u pitanju 10.000 ljudi koji su uzeli kredite u švicarskim francima, kao što su i građevinske firme dizale kredite, kao što su i poljoprivrednici dizali kredite da bi kupili traktore. "Njih je pogodilo tržište, netko se snađe bolje, netko lošije", objasnio je, dodavši kako problemi postoje, ali da se oni ne rješavaju metaforama.

Branimir Lokin (Savjet HNB-a) smatra da se država mora uključiti u ovaj problem s obzirom da je njime pogođena sudbina velike količine građana. 

Komentari (25)
Pogledajte sve


Zg828 opet pametuješ. Ljudi su uzeli te kredite 2004. i 2005. godine a Roha se oglasio tek u drugoj polovici 2006…

upravo je i trebalo uzeti kredite u CHF tih ranih 2004 i 2005, i plaćati bitno manje rate nego za kredit u EURima. Ali je nakon Rohing upozorenja trebalo prestati biti pohlepan i prebaciti kredit u EUR. I to je to. Školski primjer dobrog posla. Bilo je vremena za konverziju. CHF je bio ispod 4,5 još dobre dvije godine od Rohinog upozorenja.

Naravno da ta shema ne vrijedi za one koji su u CHF digli kredite tek 2008, jer je nakon toga švicarac počeo rasti. Oni su zakasnili, te tu vrijedi ona narodna: “Nikad nema za sve.”

Ostanak u švicarcima se može pokazati kao dobar potez samo ako te otplate budu potpomognute imovinom poreznih obveznika. A to za sada to nije izgledno.

A banke kreditima u CHF u biti nikog drugog nisu nasamarile, nego same sebe. Njihova osiguranja kredita nisu više odgovarajuća. Čak i da nije došlo do pada cijena nekretnina, rast vrijednosti kredita je prouzročio postotno smanjenje osiguranja. Ti krediti postaju sve nenaplativiji, a banke nemaju adekvatnih osiguranja da ih aktiviraju. I tu počinje rasplet. Banke će biti konačni pušioničari kredita u švicarcima na brdovitom balkanu. To su mahom austrijske banke koje su svojim građanima od početka devedesetih nudile čak i kredite u jenima. Pa su pomislile da istu šemu ponude i balkancima. Ali nisu računali da bi balkanci za razliku od austrijanaca mogli masovno prestati vraćati te kredite.

U RH se bankama jedino može suprostaviti neka treća opcija. I bivša i sadašnja vlast su kompromitirani jer im čelni ljudi grcaju u kreditima što stambenim što poslovnim što nekim drugim.

Istina je da je Roha upozoravao na rast tečaja, ali na rast tečaja od max 20% (tečaj je sad koliko ono % veći?). Nije upozorio da će banke nakon što tečaj poraste još i kamate dići i to tri puta po 0,8 do 1 % u trenutku dok cijena chf franka na tržištu pada maltene na 0, da nulu. Nakon pritiska 3 puta spuštaju kamatu po 0,15-0,25 %, da, u tri spuštanja nisu uspjeli anulirati jedno podizanje, al glavno da pišu po novinama da su već tri puta spuštali kamatu. Trenutno su kamate na chf -, da negativne su. Spustili su kamate kolko ono? Nula, zero. Kako god, ova vlada je podržavala na sva usta zajmoprimce u chf, kad su sjeli u fotelje bilo je instant gubljenje pamćenja. Ne vjerujete? Posjetite stranice udruge franak, ima linkova s govorima linića, čačića, milanovića prije izbora i poslije stupanja na vlast. Da ne povjeruješ koji zaokret. Da ne ispada da su krivi samo sdp-ovci, kriva je večina političara koji su do sad bili na sceni, ništa, ama baš ništa nisu učinili u vezi regulacije banaka. Ovih dana smo svjedoci da bankama više neide tako dobro, polako ali sigurno režu grane na kojima počiva njihova piramida. Mislite li da će banke, ako, nedaj Bože, propadnu, same sebe sanirati? E ne neće, svi Vi zajedno a i ja, ćemo platiti tu sanaciju.

Zg828 opet pametuješ. Ljudi su uzeli te kredite 2004. i 2005. godine a Roha se oglasio tek u drugoj polovici 2006. Ti koji su uzeli te kredite prije Rohinog upozorenja su bili izmanipulirani. To je činjenica. Blago tebi što si tako pametan pa te banke ne mogu nasamariti.

New Report

Close