Zabune nema; Hrvatska je strukturno odavno 'Grčka' kad su u pitanju administracija i funkcioniranje tržišta rada i kapitala.

Od lepeze reformi koje su nasušno potrebne prioritet je javna uprava čija bi reorganizacija donijela efikasnost, ali i oslobodila prostor privatnom sektoru, poruka je okruglog stola 'Jesu li reforme uopće moguće?" magazina Banka i Hrvatske udruge banaka. Resorni ministar Arsen Bauk složio se da je puno područja na kojima je reforma nužna rekavši da se značajne reforme dosad nisu ni provodile već tek mali koraci u smjeru uređivanja sustava. Primjerice, pobrojavanje državnih službenika traže od 2003. i još nije gotovo, no samo u sustavu centralnog obračuna plaća uključeno je njih oko 220.000.

Ne politika već struka
Premda se godinama zazivaju, reforme se neće dogoditi jer na svjetskim tržištima ima puno jeftinog kapitala, smatra analitičar Velimir Šonje. "Status quo u područjima koja treba reformirati održavat će se dok ne dođe do novog financijskog poremećaja i tada nas, ako se nešto ne poduzme, zasigurno čeka grčki scenarij", predviđa Šonje. Reforme nisu puke izmjene zakona i papira već promjene kojima se mijenjaju prakse. "Za prave promjene nisu dovoljni političari koji često mogu više štetiti, već treba struka, što se sada pri izradi strategije javne uprave do 2020. ne događa", kaže Ivan Koprić s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Prepreke efikasnoj javnoj upravi su, kaže, manjak kapaciteta državne uprave za oblikovanje javnih politika, (ne)motivacija službenika jer nedostaje sustav nagrađivanja, ali i činjenica da Hrvatska niti nema obrazovanje za upravu. Zdravko Petak s Fakulteta političkih znanosti upozorava da Hrvatska ima najgore pokazatelje u javnoj upravi, pri čemu su samo Cipar i Rumunjska gore. 

Prostor tržištu
Neefikasna javna uprava je prepreka i ekonomskog oporavku pa reforma mora proširiti prostor tržištu i privatnom sektoru čija će želja za zaradom proizvesti bolje ekonomske ishode od bilo kakvog državnog dekreta, zaključila je bivša ministrica financija Martina Dalić.