Belgija je napravila pionirski korak u Europi donoseći zakonski propis koji bi na najmanju moguću mjeru trebao svesti "sindrom pregorijevanja" (burnout syndrome), sve češći psihički poremećaj među radnom populacijom.

Svaki poslodavac trebat će poduzeti propisane mjere za sprečavanje "psihosocijalnih rizika" uzrokovanih stresom kao što su analize i savjetovanja zaposlenika. To je povuklo pitanje hoće li i tijela Europske unije (EU) biti dužna poštovati zakon jer se nalaze na teritoriju Belgije. Portal Euractiv u posjedu je pisma sindikata službenika Europske komisije (EK) u kojem se Komisija poziva da primijeni nove zakonske propise, a iz EK su neodređeno odgovorili da su "svjesni rizika koji donosi stres i da već poduzimaju mjere za njihovo uklanjanje". Iako sindrom još nije službeno priznat kao psihijatrijska dijagnoza, on je realnost i smatra se da od njega pati trećina zaposlenika. Sindrom zbog nerazumijevanja poslodavca često dovodi i do mobinga.

HUP pozdravlja brigu 
Pregorijevanje na radnom mjestu izravna je posljedica reakcije organizma na radno opterećenje, a strah od gubitka posla ili egzistencijalna neizvjesnost mogu pogoršati simptome. Radna sredina s neadekvatnom plaćom, dug radni dan, pretjerani radni zahtjevi, poslodavac koji ne poznaje granicu između privatnog i radnog života radnika dovode do pregorijevanja koje se očituje u gubitku motivacije, osjećaju besmislenosti posla, socijalnog otuđenja i agresivnih ispada, a često završava teškom depresijom. Sindrom može dovesti i do fizičkih oboljenja. "Nedavno sam imala slučaj jedne žene koja je zbog sindroma pregorijevanja dobila kožni osip, pa je morala koristiti kortikosteroide", kaže Jadranka Apostolovski, predsjednica udruge Mobbing.

Sindrom pogađa i poslodavca zbog nemotiviranih radnika te na kraju i cijelu zajednicu zbog sve bolesnijeg društva. "Činjenica je da uspješnih kompanija i poslodavaca nema bez zadovoljnih i uspješnih zaposlenika. Zato tvrtke samoinicijativno poduzimaju cijeli niz mjera i aktivnosti da svojim zaposlenicima osiguraju kvalitetne i stimulativne uvjete rada te podignu razinu njihova zadovoljstva uvjetima na poslu i samim poslom koji obavljaju", kažu u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP). Smatraju da o tom problemu treba govoriti te da ga treba nastaviti istraživati kako bi se olakšalo njegovo rano prepoznavanje, educiralo i pojedince i organizacije o načinima za njegovu prevenciju, kao i načinima pomoći osobama koje se s time suoče. 

Kontakti izvan posla
Rješenje slično belgijskom nedavno je predložila i njemačka ministrica rada Andrea Nahles, koja zakonom želi poslodavcima zabraniti telefonske i poslovne on-line kontakte s radnicima izvan radnog vremena ako to ne zahtijeva hitnost situacije. Apostolovski smatra da bi poslodavci trebali cijeniti slobodno vrijeme radnika i ne narušavati ga zahtjevima koji se prvotno čine kao dobra ideja za podizanje kvalitete rada. "Svoje slobodno vrijeme želim provesti s kim ja hoću, poslodavac me na to ne bi smio prisiljavati", kaže Apostolovski.