Banožić za sada bez stava o velikim privatizacijama

Premijer Andrej Plenković i novi ministar državne imovine Marin Banožić/Patrik Macek/PIXSELL Premijer Andrej Plenković i novi ministar državne imovine Marin Banožić/Patrik Macek/PIXSELL

Na ideju IPO-a HP-a kaže da će se o udjelima u bilo kojoj tvrtki najprije razgovarati s resornim ministrima.

Prvog dana stupanja na dužnost novog ministra državne imovine Marina Banožića dočekala je vijest o inicijativi koju pokreće Ante Žigman, šef Hanfe, predlažući da Vlada radi oživljavanja tržišta kapitala posegne za inicijalnim javnim ponudama za neka velika državna poduzeća poput Hrvatske pošte.

Novi ministar međutim nema stav o ovoj ideji. "O raspolaganju udjelima u bilo kojoj tvrtki najprije ćete razgovarati s resornim ministrima, a onda sa mnom", kazao je Banožić nakon primopredaje i razgovora s bivšim ministrom Goranom Marićem. Takav odgovor Banožića bio je i za očekivati, nakon što je već na prvom predstavljanju i jasno dao do znanja da će svoja stajališta i ciljeve moći iznijeti tek nakon što na uvid dobije analizu stanja u svom resoru. 

Za pretpostaviti je da se ta njegova poruka prije svega odnosi na nekretninski portfelj, koji je u mandatu njegovog prethodnika zapravo bio jedini kojim se ozbiljno bavio, a određene odluke koje su na kraju rezultirale i pokretanjem istrage USKOK-a, mladog Banožića u startu su obeshrabrile da o svojim pogledima na politiku upravljanja i planovima za državni portfelj iznosi više detalja.  Nekadašnji šef za upravljanje imovinom Mladen Pejnović u startu ga je uputio da se posveti državnim i javnim poduzećima, smatrajući da su u mandatu Marića ona bila nepravedno zanemarena.

Pri tom on ne misli na privatizaciju, nego na upravljanje, u kojemu fokus treba biti na dizanju efikasnosti. Protekle tri godine, naime, ministar državne imovine je brigu o poduzećima prepustilo resornim ministrima, pa se primjerice u krizi oko Uljanika u kojemu je država bila i važan dioničar, Ministarstvo državne imovine držalo po strani. Tu praksu, čini se, Banožić ne namjerava mijenjati. Što je zapuštenije u državnom portfelju - tvrtke ili nekretnine novi ministar iščitat će iz svoje najavljene analize, no već svog prvog radnog dana ipak daje do znanja da će držati do kontinuiteta, jer, kako je naveo, državne su nekretnine proteklih 25 godina bile zapuštene i treba nastaviti s njihovom evidencijom i sređivanjem.

 

7,5 milijuna

kuna vrijednost je transakcija za koje ministar može sam donijeti odluku

Ta konstatacija sasvim sigurno stoji i protekle dvije godine napravljen je pomak, ali su pritom počinjene i brojne greške u koracima koje će se vezati uz ministra Marića, velikim dijelom i stoga što je zakonom o upravljanju imovinom unatoč brojnim savjetima ustrajao u davanju izuzetno velikih ovlasti za odluke o raspolaganju nekretninama. Samostalno tako ministar može donositi odluke o prodaji, zakupu, razmjeni ili razvrgnuću suvlasništva za transakcije vrijednosti do 7,5 milijuna kuna.

Pravdano je to namjerom da se ubrza postupke rješavanja neriješenih imovinsko-pravnih odnosa i statusa nekretnina, a sa službenih stranica Ministarstva može se vidjeti da je Marić poprilično koristio to pravo. No, unatoč javnoj objavi ostat će u zraku sumnje oko tih odluka i radi činjenice da su dokumentima u pravilu pokrivena imena pravnih i fizičkih osoba s kojima su ugovori po odobrenju ministra bili zaključeni. Novog ministra državne imovine dočekat će nekoliko predmeta o kojima će se odmah morati jasno postaviti.

Jedan od prvih slučajeva je neuspjela prodaja tvornice obuće Meiso, velikog gubitaša koji duguje državi i ima negativan kapital, a nakon što se kupac nije javio niti za cijenu od 1 kune, teško da može zauzeti drukčiji stav nego tvrtku pustiti u stečaj. No, ubrzanu privatizaciju svih poduzeća koja nisu strateška Vlada je najavila i u okviru akcijskog plana za ulazak u europski tečajni mehanizam, po kojem bi udjeli u 90 tvrtki trebali biti prodani do travnja 2020. 

Za taj zadatak Banožić će posegnuti u portfelj CERP-a, u kojem nisu strateške tvrtke, a ukupno ima udjele u 387 poduzeća, s time da od toga većinske udjele država ima tek u 27 tvrtki, od kojih je raspoloživo za prodaju tek 18. Ostali manjinski udjeli mahom su neatraktivni, uz iznimke poput primjerice Podravke. Pred Banožićem je i prezentacija u Saboru nove sedmogodišnje Strategije upravljanja državnom imovinom, koju je po prijedlogu Marića Vlada usvojila u lipnju, a na koji saborski Odbor za gospodarstvo nije imao primjedbi, čak ni iz redova oporbe.

Taj dokument na usvajanju će biti na jesen. No, dokument iz ovog resora kojeg najviše iščekuju u Saboru, po riječima predsjednika Odbora za gospodarstvo Darinka Kosora bit će zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu. Utvrđivanje vrijednosti zemljišta koje nije u pretvorbi uneseno u vrijednost tvrtke, a kojeg one koriste, mahom turističke tvrtke, te uređivanje odnosa s istim tvrtkama bit će veliki test na kojemu će se dokazivati novi ministar. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!