Vlada je objavila plan kojim bi se trebale riješiti makroekonomske neravnoteže, zbog kojih je Hrvatskoj prijetilo pokretanje korektivnog postupka Europske komisije. Ekonomski program Vlade podrazumijeva ulaganje napora u dva ključna područja: stabilizaciju javnog duga i primjerene strukturne mjere.

"Posebni izazov jest potreba preciznog definiranja mjera gospodarske politike u svrhu poštivanja načela fiskalne konsolidacije koja ne djeluje negativno na rast", stoji u Vladinu priopćenju. U tom pogledu, Vlada je donijela niz odluka vezano uz novi proračun, usprkos postojećim fiskalnim izazovima. Tako je u 2016. Vlada odlučila zamrznuti sve kategorije rashoda koje doprinose fiskalnom manjku na razini izvršenja proračuna iz 2015. Ti će napori rezultirati planiranim smanjenjem manjka opće države, sukladno metodologiji ESA 2010, na razinu ispod 3% BDP-a ove godine, i na taj način pridonijeti stabilizaciji javnog duga kao udjela u BDP-u.

Usvajanje Zakona o fiskalnoj odgovornosti planira se u trećem tromjesečju 2016., u srpnju zakon o državnoj reviziji, u svibnju strategija upravljanja javnim dugom. Vlada uz ostalo namjerava provesti reformu mirovinskog sustava kako bi se osigurala primjena veće diferencijacije za one koji traže raniji odlazak u mirovinu. Poduzela je i prve konkretne korake za smanjenje fiskalnog i administrativnog opterećenja za poslovanje. "Planiramo nastaviti sa strukturnim reformama u ovom području nastavljajući provedbu mjerenja Modela standardnog troška u šest regulatornih područja – započinjući s poslovanjem, građevinom, sigurnosti na radu, obnovljivim izvorima energije, sanitarnim i zdravstvenim inspekcijama – i obvezujući se na postizanje 20% smanjenja u tim područjima u 2016. Nastavit ćemo raditi na ublažavanju restrikcija za regulirane profesije. Vlada je također čvrsto odlučila provesti dodatne rezove i smanjiti neporezna opterećenja za poduzeća kroz uklanjanje parafiskalnih nameta", stoji u priopćenju.

Plan je i pojednostavljenje postupaka za dobivanje EU novca. Jedan od prioriteta Vlade je i stvaranje Fonda za investicije u mala i srednja poduzeća od minimalno 500 milijuna eura, iskorištavanjem približno 250 mil. eura predviđenog doprinosa za Europske strukturne i investicijske fondove iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014-2020. Usto, planira aktivirati oko 500 milijuna eura kapitala preko Ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) i koristiti te prihode za smanjenje duga. Navodi se da u okviru državnog portfelja postoji oko 4500 stanova/ureda, zemljišta i oko 1300 državnih poduzeća. "Nastojat ćemo prodati zemljišta i stanove/urede do trećeg tromjesečja 2016. kako bismo aktivirali taj 'neaktivni' kapital", najavljuju iz banskih dvora.