"5 ključnih reformi koje Hrvatska treba provesti za uravnoteženi financijski sustav"

Foto: Matija Habljak / Pixsell Foto: Matija Habljak / Pixsell

Adrović je predstavio pet točaka kao platformu za daljnju raspravu o budućnosti hrvatskog financijskog tržišta.

Domaći bankarski sektor i dalje se oslanja na tradicionalnu strukturu prihoda u kojem dominiraju kamatni prihodi, a male banke u takvim okolnostima imaju male šanse za preživljavanje na tržištu – najvažnije su teze prezentacije o profitabilnosti domaćih banaka koju je na konferenciji „Zagreb-financijsko središte“ predstavio Ivan Majić, ekonomski analitičar i kolumnist Večernjeg lista. Prema njegovim riječima, hrvatske su banke posljednjih godina iskusile postupni pad profitabilnosti koji je eskalirao 2015. kada je zabilježen gubitak zbog „specifičnog zakonskog rješenja“, kako je konverziju kredita u švicarskom franku nazvao Majić. Međutim, već 2016. dolazi do preokreta i povratka dobiti banaka, iako zbog jednokratnih prihoda prodaje udjela u Visa Europe. „No, razina profitabilnosti i dalje je ispod pretkrizne“, naglasio je Majić dodavši kako smo u tom pogledu u skupini sa Slovenijom.

U strukturi operativnih prihoda primjetna je konzervativna struktura gdje kamatni prihodi zauzimaju 70 posto udjela. Prema Majićevim riječima, po visini kamatnih prihoda Hrvatska ne odskače toliko od razvijenih tržišta, ali odskače u pogledu nekamatnih prihoda gdje najveći udjel drže naknade od platnog prometa. „Od ostalih nekamatnih prihoda dominira trgovanje valutama koje domaćim bankama donosi oko milijardu kuna godišnje. Taj će prihod nestati uvođenjem eura, naglasio je Majić. Ako se usporede izvori prihoda malih i velikih banaka, male se banke oslanjaju na kamatne prihode, dok velikim bankama veći dio prihoda dolazi od nekamatnih prihoda. „Strateško je pitanje: koliko je poslovni model malih banaka održiv“, istaknuo je Majić dodavši i kako je upitno očekivati daljnju konsolidaciju hrvatskog bankarskog tržišta.

Pet ključnih reformi

Hrvatska treba provesti pet ključnih reformi kako bi imala uravnoteženi financijski sustav, naglasio je prvi čovjek Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenko Adrović u svom obraćanju na konferenciji „Zagreb-financijsko središte“. Adrović je ocijenio kako je hrvatsko tržište u realnim okvirima skromno, no zato ima određene prednosti, a to su prije svega stručnjaci. „Prilike za daljnji rast tržišta moraju se stvoriti kroz tržište kapitala i investicijsko bankarstvo. Ne želimo ciparski offshore model bankarstva, već uravnoteženi model“, kazao je Adrović. Hrvatsko se financijsko tržište trenutno suočava s padom interesa stranih kompanija, a nedavno je iz Hrvatske otišla i jedna od vodećih europskih banaka, Société Générale.

Da se takve stvari ne bi događale u budućnosti, Adrović je predstavio pet točaka kao platformu za daljnju raspravu o budućnosti hrvatskog financijskog tržišta. Na prvom je mjestu nastavak poreznog stimuliranja tvrtki kroz smanjenje poreza na dohodak. Po Adrovićevu sudu, trenutne stope nisu dovoljno atraktivne za strane ulagače. Nadalje, tu je i pitanje najviše stope od 36 posto zbog čega konzultantske i revizorske kuće odlaze u druge zemlje. „Vlada bi trebala razmisliti i o ukidanju poreza na kapitalnu dobit koji je donio nelikvidnost na tržište kapitala. To je bio ishitren potez te bi ga trebalo barem privremeno isključiti“, smatra Adrović. Druga se točka odnosi na alternativne platforme za financiranje malih i srednjih poduzeća, poput Funderbeama. „Potrebno je uvesti i nove financijske instrumente“, smatra šef HUB-a.

Na trećem je mjestu zakonodavni okvir gdje Adrović očekuje smanjenje broja promjena zakona, zatim veću predvidljivost regulacije te ubrzanje efikasnosti pravosuđa. U vezi potonjeg Adrović je iznio podatak kako u Hrvatskoj stečaj prosječno traje 3,1 godinu. „Takvo pravosuđe ne čuva vrijednost tvrtki u stečaju koja se vraća vjerovnicima. Primjerice, u Hrvatskoj se vjerovnicima vraća 30 posto vrijednosti, u Japanu koji je najbolji u svijetu po tom pitanju 90 posto, a u nama susjednoj Sloveniji 70 posto“, istaknuo je prvi čovjek udruge bankara. Na kraju, Adrović smatra da bi trebalo provesti i financijsku edukaciju poduzetnika te poticati međunarodnu raspravu o Zagrebu kao financijskom središtu. „Bankarstvo ne smije biti neprijatelj, već prilika za gospodarski rast i razvoj“, naglasio je Adrović.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!