Industrijska proizvodnja porasla 7,3%
U veljaci je, jedanaesti mjesec za redom , nastavljen rast industrijske proizvodnje. U odnosu na lanjsku veljacu, proizvodnja je porasla za 7,3 posto. Time je ukupna industrijska proizvodnja u prva dva mjeseca ove godine porasla za 6,6% u odnosu na isto lanjsko razdoblje( 2,0% ).
Tom povecanju najvise su doprinijele tri kljucne grane industrije:
rudarstvo i vadjenje ( 7,9% ), preradjivacka industrija ( 6,3% ), te opskrba el.energijom plinom i vodom ( 6,1% )
Izvor: Poslovni magazin, br.5, svibanj

U veljaci 13,6% vise nocenja turista
U veljaci je u Hrvatskoj zabiljezeno gotovo 325 tisuca nocenja ili 13,6% vise u odnosu na isti lanjski mjesec.
Vecinu nocenja ostvarili su turisti iz Slovenije, Austrije, Italije i Njemacke. Uobicajeno za pocetak godine i izvansezonsko razdoblje, domaci turisti igraju znacajnu ulogu u ukupnim nocenjima sudjelujuci sa vise od 60%, a kod njih je zabiljezen i i visok rast nocenja od cak 16,6%.
Izvor: Poslovni magazin, br5, svibanj

Ekonomska tabu tema
Scenarij duznicke krize u Hrvatskoj
Kao i sva trzista u razvoju, Hrvatska je posebno osjetljiva na valutnu krizu, koja je komponenta svake dosadasnje velike financijske krize. Upravo bi deprecijacija ( tj. dramaticnija devalvacija ) kune izazvala najteze socijalne i ekonomske posljedice; cak 88% vrijednosti kredita sto su ih odobrile hrvatske banke je u devizama ili s valutnom klauzulom, uglavnom eurom.Prognoza HNB-a pokazuje da bi prema stanju iz 2005.g.
10-postotna deprecijacija znacila 7 postotno smanjenje bruto drustvenog proizvoda.
Izvor: Lider, br 33, 19.05.2006.

Kinezi završili svoju branu tri kanjona…ukupne snage kao 80 NE krško [smiley9]

Tekuca Vegeta na trzistu Australije
Podravka je na trziste Australije lansirala četiri nova proizvoda – tekuće bujone pod markom Vegeta: povrtni, s okusom piletine, chilija i češnjaka. Podravka s Vegetom na australskom trzistu drži četvrtinu tržišta u kategoriji praškastih dodataka jelima ( odmah iza lidera Unilevera )
http://www.bankamagazine.hr, 19.05.2006.

Njemačka energetska kompanija E.ON Ruhrgas International, objavila je jučer kako namjerava preuzeti vodeću ulogu u projektu gradnje terminala za ukapljeni plin na otoku Krku, prenosi agencija Reuters.
“Ovaj projekt bi bio izuzetno dobar za opskrbu plinom Središnje Europe. Surađujemo s drugim kompanijama po ovom pitanju i mogu reći da smo vrlo duboko angazirani na ovom projektu.” Izjavio je Ulrich Schoeler, predsjednik Uprave E.ON-a.

Koncar i Energocontrol dobavljači za HE Mostarsko blatoClanak je na stranicama poslovnog – potrebno pročitati cijeli članak.

U travnju je industrijska proizvodnja pala 3,2% u odnosu na isto lanjsko razdoblje, objavio je DZS. Analitičari RBA primjećuju kako je time prekinuto razdoblje od 12 mjeseci u kojem je proizvodnja iskazivala stope rasta na godišnjoj razini, što tumače utjecajem više lanjske osnovice, kad je nakon lošeg prvog kvartala proizvodnja naglo porasla, te dva radna dana više u lanjskom travnju. U prva četiri mjeseca proizvodnja je bila 3,7% viša nego lani.(Briefing PR Wire)

Potrebito povezati sa Timinim prvim postom na ovoj temi.

Proizvodnja šumarskih proizvoda povećana 46 posto. ( u prvom tromjesečju ove godine )
Članak na poslovnom, 25.05.2006.

PIK Vinkovci planiraju izvoziti na trzište Europske unije
Za više informacija pročitajte cijeli članak na Poslovnom. 25.05.2006.

Osnovana Mađarsko-hrvatska trgovinska i industrijska komoraOčekuje se da će mješovita mađarsko-hrvatska komora u roku od šest mjeseci okupiti oko 150 tvrtki zainteresiranih za mađarsko-hrvatsko gospodarsku suradnju
Prihvaćanjem i potpisivanjem Statuta u Zagrebu je danas osnovana Mađarsko-hrvatska trgovinska i industrijska komora. Za predsjednika je izabran Mark Györvári, koji je ujedno i predsjednik Mađarsko-hrvatsko-bosanskohercegovačke sekcije Mađarske trgovačke i gospodarske komore.

Cilj novog gospodarsko-interesnog udruženja jest da zastupa tvrtke u mađarskom vlasništvu registrirane u Hrvatskoj te hrvatske tvrtke koje imaju gospodarske veze s mađarskim tvrtkama, da pruža stručnu pomoć i informacije vezane za gospodarstvo, pravne propise i poslovne običaje dviju država. Među 15 osnivača, koji će imati posebna prava te podjednaki udio u temeljnom kapitalu, uglavnom su tvrtke u mađarskom vlasništvu koje posluju u Hrvatskoj, a najpoznatija među njima je OTP banka Hrvatska.

Prema iskazanom interesu očekuje se da će Mađarsko-hrvatska trgovinska i industrijska komora u roku od šest mjeseci okupiti oko 150 članova, od kojih će 25 (uključujući osnivače) imati status prioritetnih članova koji imaju pravo na imenovanje zastupnika u predsjedništvu, rekao je Mark Györvári.

Članom Komore može postati svaka mađarska tvrtka registrirana u Hrvatskoj ili hrvatska tvrtka zainteresirana za suradnju s mađarskim tvrtkama, a očekuje se da će se Komori priključiti i tvrtke poput INA-e, MOL-a i Podravke.

Ukupna robna razmjena Hrvatske i Mađarske u prošloj godini iznosila je 711,6 milijuna dolara, pri čemu na izvoz u Mađarsku otpada 137,4 milijuna, a na uvoz iz Mađarske 574,2 milijuna dolara, uz deficit na hrvatskoj strani od 436,8 milijuna dolara. U prva tri ovogodišnja mjeseca deficit je dosegao 115,3 milijuna dolara (izvoz 31,2 mil dolara, uvoz 146,5 mil. dolara), što je trećinu više u usporedbi s sitim lanjskim razdobljem.

Uz osnivanje Mađarsko-hrvatske trgovinske i industrijske komora predstavnici Mađarske agencije za poticanje ulaganja i trgovine i hrvatske Agencije za poticanje izvoza i ulaganja Peter Spanyik i Željko Kirinčić potpisali su Memorandum o međusobnoj suradnji. (Bankamagazin)

Svjetska tržišta
Rudarske dionice u usponu
Rast je potaknulo jučer objavljeno pozitivno intonirano sektorsko izvješće Lehman Brothersa.

Cijeli članak na stranicama Poslovnog, 26.05.2006.

25. svibnja – Tvrtka Autocesta Rijeka-Zagreb potpisala je ugovore s izvođačima radova o izgradnji 2B faze autoceste Rijeka-Zagreb, odnosno dopune na puni profil autoceste od Kikovice do Stare Sušice, dužine 44,26 kilometara.

Autocesta je na tom dijelu podijeljena na pet dionica, pri čemu je za gradnju svake dionice predviđeno sklapanje jednog ugovora. Izvođači radova su Viadukt, Konstruktor inženjering, Hidroelektra-niskogradnja i Strabag. Ukupna vrijednost radova na svih pet dionica je 250,6 milijuna eura.

Radovi će biti financirani kreditom Europske investicijske banke, za koji je ugovor potpisan u ožujku, kojim se osigurava 210 milijuna eura, a ostatak kreditom Europske banke za obnovu i razvoj, s kojom će ugovor o kreditu uskoro biti sklopljen.

Predsjednik Uprave koncesijskog društva Autocesta Rijeka-Zagreb Jurica Prskalo rekao je prilikom potpisivanja ugovora da su izvođači građevinskih radova izabrani na međunarodnom natječaju na kojem su sudjelovale tvrtke iz Hrvatske, Slovenije, Austrije, Češke, Slovačke, Makedonije i Kine.

Zahvaljujući u ime izvođača radova na povjerenju, predsjednik Uprave Viadukta Đuro Dekanović istaknuo je da je dionica izuzetno složena za gradnju, ali da će rokovi biti ispunjeni. To uvjerenje dijeli i državni tajnik za promet Zdravko Livaković, koji važnim drži što će u gradnji sudjelovati domaći građevinari. Rok dovršetka radova i puštanje u promet svih dionica autoceste Zagreb-Rijeka u punom profilu je kraj 2008. godine. Neke dionice, kako je predviđeno, pustit će se u promet 2007. godine, a riječ je o dionicama Kikovica-Oštrovica (7,4 kilometra) te Vrata-Kupjak (16,8 kilometara).

Radovi na izgradnji punog profila autoceste Rijeke-Zagreb na drugim dionicama već su u tijeku, pa je tako izgradnja dionice Bosiljevo II-Stara Sušica, duljine 11,3 kilometra, započela 2005. godine. Dionica Kupjak-Vrbovsko, uključujući tunel Čardak predviđena je za puštanje u promet u ljeto 2006., a završetak radova 8,2 kilometra duge dionice između Vrbovskog i Bosiljeva predviđen je za 2007. godinu.

HVB Splitska banka će zbog promjene vlasnika od početka srpnja 2006. poslovati pod novim imenom: Société Générale – Splitska banka

HVB Splitska banka od početka srpnja 2006. bi trebala poslovati pod tvrtkom Société Générale – Splitska banka. Naime, za kraj lipnja je sazvana Glavna skupština te banke na kojoj bi trebali biti potvrđeni prijedlozi odluka o promjeni tvrtke. Te su promjene posljedica promjene vlasnika Splitske banke nakon što je UniCredito grupa, zbog spajanja s njemačkom HVB grupom, bila primorana prodati jednu od banaka kojima je novonastala bankarska grupacija upravljala u Hrvatskoj.