Ukrajinska kriza, iako su njezini utjecaji za sada izolirani samo na to područje, unijela je dosta nesigurnosti i može vrlo lako usporiti europska gospodarstva. Mišljenje je to Christiana Kellera, voditelja istraživanja za rastuća tržišta u britanskoj banci Barclay’s, a koji će u četvrtak biti govornik na 3. financijskoj konferenciji Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta. U razgovoru za Poslovni dnevnik kaže kako ekonomije srednje i istočne Europe mogu osjetiti negativne efekte sukoba kroz trgovinske i turističke veze s Rusijom, iako bi to moglo biti anulirano s ponešto boljim rastom u eurozoni.

“U svakom slučaju, prognoze su postale mnogo nesigurnije zbog ovog sukoba. To može utjecati na povjerenje poduzetnika te – posebice ako dođe do prekida izvoza ruskog plina – negativnog utjecaja na rast u budućnosti”, ocjenjuje Keller. Osvrćući se na posljednje makroekonomske podatke iz eurozone koji su pokazali da je ekonomija porasla tek 0,2 posto na kvartalnoj razini, Keller smatra kako posljednji podaci svakako upućuju da je europski oporavak i dalje krhak. “Rast u prvom tromjesečju bio je razočaravajući diljem eurozone, osim u slučaju Njemačke i Španjolske, što je dovelo u sumnju prognoze o postupnom oporavku”, ističe Keller dodavši kako Barclay’s predviđa rast BDP-a eurozone od 1,2 posto u ovoj godini i 1,5 posto u sljedećoj. “Kombinacija slabijeg rasta od očekivanja u prvom tromjesečju i inflacije mnogo niže od ciljane povećao je pritisak na Europsku središnju banku da primijeni i nekonvencionalne mjere, a ne samo da sreže kamatne stope. Prema našem mišljenju, rezanje svih stopa samo je prvi korak i vjerujemo da će ciljano ubrizgavanje likvidnosti biti primjereno”.

Na pitanje što je glavni izazov za europske rastuće ekonomije u narednom razdoblju, šef Barclay’sovih istraživanja smatra kako su to posljedice koje proizlaze iz visokih razina zaduženosti članica eurozone. “Kao prvo, to znači da će rast u eurozoni vjerojatno ostati slabašan u narednom razdoblju. Kao drugo, neke rubne članice eurozone prisiljene su provesti strukturne reforme koje uključuju reforme tržišta rada i sustava socijalne skrbi što će ih učiniti konkurentnijima u odnosu na  EU gospodarstva izvan eurozone”, ističe Keller.

Gledajući globalnije, veliki izazov za rastuće ekonomije predstavlja zaoštravanje američke monetarne politike i podizanje kamatnih stopa. Iako posljednje izjave sugeriraju da će zaoštravanje biti odgođeno, jednom će se morati dogoditi i mogle bi imati teže posljedice što se više odgađaju, ocjenjuje Keller.

“Kao što smo vidjeli lanjskoga ljeta, tržišna predviđanja o podizanju američkih kamatnih stopa mogu dovesti do odljeva kapitala iz rastućih ekonomija prema matičnim državama. To može biti naročito izazovno za države koje se pouzdaju u priljev stranog kapitala kako bi financirale velike manjkove u proračunu”, tvrdi Keller. Takve ekonomije – posebno Turska, Južna Afrika i Indija – trebaju iskoristitit preostalo vrijeme kako bi prilagodile neravnoteže, uključujući i reforme koje bi povećale razinu domaće štednje, zaključuje analitičar Barclay’sa.