Mogući stečaj Centar banke koštao bi više nego onaj Credo banke, no iz Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) poručuju da porezne obveznike ne bi trebao koštati ništa, jer u Fondu osiguranja depozita ima dovoljno raspoloživog novca za obeštećenje štediša i klijenata.

U Fondu osiguranja depozita DAB-a bilo je, naime, krajem prošle godine 3,082 milijarde kuna raspoloživog novca. Toliko je, prema podacima na internetskim stranicama DAB-a, iznosila razlika između ukupnih priljeva i odljeva u tom fondu, znatno više od 500 milijuna kuna, na koliko se procjenjuje iznos osiguranih depozita u Centar banci.

Pritom je odljev sredstava Fonda posljednjih godina, osim 2011. kada je u stečaju završila Credo banka, znatno manji nego priljev.

Tako je lani u Fond 'sjelo' više od 550 milijuna kuna, ponajviše od premija osiguranja depozita, dok je odljev iznosio 82 milijuna kuna.

Od 1998. godine pa sve do kraja prošle godine, DAB je morao isplatiti ukupno 4,355 milijardi kuna na ime obeštećenja štediša i klijenta posrnulih banaka i štedionica. Do kraja prošle godine DAB je podmirio gotovo sve obveze, pokazuju podaci na web stranici DAB-a.

U tom razdoblju svoje poslovnice zatvorilo je ukupno 26 hrvatskih banaka i štedionica.

Prije ovotjednog prijedloga Hrvatske narodna banke za pokretanje stečajnog postupka u Centar banci, posljednji slučaj stečaja u financijskom sektoru predstavljala je splitska Credo banka – u studenome 2011. godine.

Ukupne obveze za osigurane depozite u Credo banci utvrđene su na 471,3 milijuna kuna, pa bi, po prvim procjenama, stečaj Centar banke bio nešto skuplji za DAB.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Međutim, ne bi bio i najveći u povijesti hrvatskog bankarstva.

Dosad najveći iznos utvrđenih i isplaćenih obveza za osigurane depozite zabilježen je stečajem Glumina banke, polovicom 1999. godine. Ukupne obveze bile su 1,356 milijardi kuna.

Slijedi Gradska banka, koja je zatvorila vrata iste godine, pri čemu su ukupne obveze za osigurane depozite utvrđene na 961,2 milijuna kuna.

Znatniji iznos obveza DAB-a za obeštećenje štediša i klijenata utvrđen je također 1999. godine kod Županjske banke, gotovo 600 milijuna kuna.

Najviše stečajeva banaka 1999. godine

Najveći broj stečajeva financijskih institucija u Hrvatskoj zabilježen je 1999. godine, kada je vrata zatvorilo osam banaka i štedionica. Uz Gluminu, Gradsku i Županjsku, bile su to i Ilirija banka, Komercijalna banka, Promdei banka…

Ukupne obveze za obeštećenje te su godine premašile 3,07 milijardi kuna, pri čemu su tada depoziti fizičkih osoba bili osigurani isključivo do visine od 100.000 kuna.

Danas su, pak, depoziti štediša i klijenata Centar banke osigurani do iznosa od 100.000 eura, što je u skladu s europskim propisima.

Još jedna godina 'bogata' stečajevima financijskih institucija u Hrvatskoj bila je 2001., kada ih je šest zatvorilo svoje poslovnice.

To su većinom bile štedionice, a ukupne su obveze za isplatu osiguranih depozita bile neusporedivo manje nego dvije godine ranije, te su iznosile oko 145 milijuna kuna.

S druge, pak, strane, u razdoblju od ožujka 2004. pa sve do studenoga 2011. godine stečajeva financijskih institucija, koje bi zahtijevale intervenciju DAB-a, nije uopće ni bilo.

I dok su krajem prošloga stoljeća stečajevi banaka bili financirani i iz državnog proračuna – na račun poreznih obveznika – to već dugo nije slučaj.

Iz DAB-a poručuju da se, prema Zakonu o osiguranju depozita, sredstva Fonda osiguranja depozita mogu sastojati i od prihoda od izdavanja vlastitih obveznica DAB-a, zaduživanjem kod kreditnih institucija, pa i prihoda iz državnog proračuna.

No, iz državnog proračuna od 2001. godine nije bilo transfera u DAB-ov Fond osiguranja depozita.

„Potrebno je naglasiti da sredstva proračuna Republike Hrvatske nisu korištena za isplatu osiguranih depozita, nakon isplate dijela obveznica za financiranje isplata depozita kao rezultat stečajeva banaka 1999. i 2000. godine“, poručili su iz DAB-a.

Naime, sve kreditne institucije u Hrvatskoj uključene su u sustav osiguranja depozita i plaćaju u Fond osiguranja depozita određenu premiju.

Posljednjih godina iznos ukupne premije koju kreditne institucije uplaćuju u Fond osiguranja depozita DAB-a kreće se nešto iznad 400 milijuna kuna godišnje.