Ministar financija Slavko Linić krenuo je u iduću etapu lova na utajivače poreza, doznaje Poslovni dnevnik na konferenciji Dani otvorenih računskih sustava 2012., koja je jučer započela u Zagrebu. U tijeku su pripreme za povezivanje glavnog alata poreznika OIB sustava s bazom OpenCorporate. Time će se omogućiti lov na građane i tvrtke koji porez taje međunarodnim kanalima, preko “offshore” tvrtki i stranih ispostava. Marko Rakar iz udruge Vjetrenjača kaže da OpenCorporates, globalni pandan hrvatskoga Sudskog registra, već surađuje s nizom država te da u tom smjeru ide i hrvatsko Ministarstvo financija kao i Europska komisija.

“Rezultati će biti vrlo zanimljivi jer OpenCorporate ima podatke o 175.000 hrvatskih poslovnih subjekata koji u raznim dijelovima svijeta imaju svoje poslovne jedinice i kojima su vlasnici građani Hrvatske”, kaže Rakar. Prema neslužbenim informacijama, Ministarstvo financija početkom lipnja imat će prvu javnu demonstraciju OIB sustava. On je dorađen te prati sve financijske transakcije, vozila, plovila, avione, dionice, vlasničke udjele, prihode i drugu imovinu te ih povezuje imenom i prezimenom svakoga građanina. Na konferenciji DORS 2012. taj je sustav naveden kao prvi primjer praktične primjene inicijative Ureda za e-Hrvatsku o korištenju državne informacijske imovine procijenjene na 16 mlrd. kuna. Darko Parić, pomoćnik ministra Uprave za e-Hrvatsku, istaknuo je da je Vladin plan u roku od tri godine pokrenuti portal koji bi ponudio državne podatke na korištenje gospodarstvu i građanima. “Ključno pitanje nije koliko nam ti podaci vrijede sada, nego kako sve možemo iskoristiti tu bogatu informacijsku imovinu s kojom država raspolaže i od nje stvoriti novu vrijednost”, naglašava Parić. Ante Mandić, predsjednik Uprave najveće hrvatske softverske kompanije IN2 grupe, kaže da dobar dio novih malih tehnoloških “startupa”, koji privlače domaće i strane ulagače, stvaraju nove izvozne proizvode i zapošljavaju, temelji se na setovima podataka koje je država učinila dostupnima i oni su budućnost hrvatske softverske industrije.

Zamjera pak državi što umjesto u tu budućnost i dalje ulaže u prošlost. Kao primjer navodi nedavno sklopljenu izravnu pogodbu državne tvrtke APIS IT-a i IBM-a vrijednu više od 100 milijuna kuna. Na to se nadovezao Marko Rakar, koji ističe da taj ugovor ne bi bio problem da je država posao modernizacije APIS IT-a, koji upravlja IT sustavima porezne i carinske uprave, dala na javni natječaj. Darko Parić na to je odgovorio da je mnogo državnog aparata zaključano na rješenja određenih proizvođača. “APIS IT je tvrtka u kojoj se nalaze temeljni državni servisi i IBM je jedini koji je u ovom trenutku mogao tehnološki odraditi posao, ali APIS IT mora napraviti iskorak na druga jeftinija i povoljnija rješenja”, kaže Parić. Rakar je dodao da je osim tako zaključanih odnosa države i pojedinih tvrtki glavni problem što mnogo ljudi u državnoj upravi svoju moć temelji na tajenju podataka koji bi trebali biti javni. Milan Rajačić, član NO-a Hrvatske udruge Linux korisnika, kaže da je nužno učiniti podatke javno dostupnima, a EU je vrijednost svoje informacijske imovine procijenila na 40 mlrd. eura. “Transparentnost je nova poslovna prilika u kojoj imamo velik potencijal i zato treba djelovati odmah”, zaključuje Rajačić.