Poznavanje stranih jezika uvjet otvaranja inozemnih tržišta

Na raspolaganju su različite mogućnosti, od početničkih tečajeva do individualnih tečajeva za viši menadžment

Dok svi renomirani izvoznici dobro znaju da je poznavanje stranih jezika jedan od ključeva njihova uspjeha, odnedavno to počinju uviđati i pretendenti na zajedničko europsko tržište koje će nam se otvoriti iduće godine. Srećom, na raspolaganju imaju brojne škole za strane jezike, ali i specijalizirane prevoditelje koji mogu osigurati komunikaciju čak i na paštiju. Posljednjih je godina broj korporativnih polaznika smanjen zbog krize jer su poduzetnici učenje jezika uglavnom smatrali troškom, a ne dugoročno korisnim ulaganjem, potvrđuju nam u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Iznimka su bile tek edukacije kraćeg trajanja poput radionica i seminara, posebno onih usmjerenih na povlačenje novca iz fondova Europske unije. Ipak, približavanjem članstvu u EU i to se počelo mijenjati. Razlog se krije i u tome što tek mali broj tvrtki koristi stručne prevoditelje, a za takve poslove radije angažiraju zaposlenike unutar tvrtke koji znaju strane jezike.

Tečajevi za menadžment
Neđeljka Batinović, ravnateljica Svijeta jezika, tvrdi da je još izbijanjem krize 2009. bilo jasno da su tvrtke počele štedjeti na ulaganju u znanje. “Mnoge od njih najavile su da neće nastaviti s učenjem stranih jezika jer su to počele smatrati nepotrebnim troškom. Tek u ovome semestru, koji je započeo u veljači i završava u lipnju, osjeća se oporavak i povećano zanimanje poslodavaca za ulaganje u učenje stranih jezika”, naglašava Batinović. Tvrdi da se poduzetnici uz engleski sve više zanimaju i za učenje ruskog jezika. “Zanimanje za ruski pojačalo se prije četiri semestra. Ovoga semestra imamo čak 12 tečajeva ruskoga jezika, od toga tri u našoj školi u Vodnikovoj, s polaznicima koji sami plaćaju školarinu i devet u tvrtkama. Za tvrtke i ustanove nudimo školarinu temeljenu na broju nastavnih sati, bez obzira na broj polaznika u obrazovnoj skupini”, ističe Batinović. Dodaje da nastavni sat za cijelu skupinu iznosi 250 kuna. Svaki tečaj ima 70 nastavnih sati uključujući i završni ispit. “Ako u skupini, primjerice, ima 12 polaznika, školarina po polazniku iznosi 1458 kuna. Što je broj polaznika manji, školarina po polazniku je veća. Ako ih je primjerice deset, onda iznosi 1750 kuna”, navodi Batinović. Jasminka Dupor, direktorica nastave Sove, ističe da su većim tvrtkama zanimljiviji individualni tečajevi struke, odnosno različitih poslovnih sektora za viši menadžment. “Mali poduzetnici, ako do sada nisu učili strani jezik, u pravilu se odlučuju za početne tečajeve struke. Oni koji već imaju solidno predznanje biraju napredne tečajeve prilagođene njihovim potrebama. Poseban naglasak daje se na razvoj vještina poslovnoga komuniciranja”, poručuje Dupor.

Ako treba i s paštija
Što se tiče dinamike, klijentima je u interesu u što kraćem roku dostići stupanj znanja koji će im omogućiti efikasno sporazumijevanje i obavljanje poslovne djelatnosti na odabranom stranom jeziku. Cijene tečajeva određuju se ovisno o analizi potreba svakoga klijenta, dodaje Dupor.Da se poduzetnici u Hrvatskoj u velikoj mjeri odlučuju za individualne tečajeve potvrđuje i Slobodan Matić, direktor centra za poduke i prevodilaštvo Spes. “Premda u ponudi imamo 40 stranih jezika, uvjerljivo najviše polaznika i dalje bira engleski, a slijede njemački, talijanski, francuski, španjolski, ruski, kineski i japanski jezik”, kaže Matić. Direktor Spesa prisjetio se i nekoliko neuobičajenih zahtjeva za prevođenjem i učenjem stranih jezika s kojima se susreo u svojemu radu. “Prije nekoliko godina imali smo narudžbu od Ministarstva unutarnjih poslova za uslugama prevođenja jezika paštu. Nedavno smo primili e-poštu sa zahtjevom za učenje svahilija. Premda ovaj jezik nemamo u ponudi, zainteresiranom klijentu ponudili smo mogućnost uplate akontacije ako stvarno želi učiti taj jezik”, tvrdi Matić i dodaje da na temelju akontacije u roku od 30 dana nastoje pronaći profesora za traženi jezik. “Pronađemo li profesora, akontacija se uračuna u cijenu tečaja. U suprotnom se polog vraća potencijalnom polazniku”, pojašnjava Matić. U školi stranih jezika Sputnik Professional također ističu da je u posljednje vrijeme primjetan porast potražnje za stranim jezicima. Naročito su traženi jezici koji mogu otvoriti vrata novim rastućim tržištima, poput ruskog i kineskog. “Ipak, u usporedbi s engleskim i drugim europskim jezicima to je i dalje mnogo manji postotak”, napominje direktor Sputnika Ozren Debić. “Poduzetnici pored engleskog sve više uče njemački, francuski, talijanski, ruski i španjolski, a povremeno i druge jezike poput arapskog, kineskog, japanskog, češkog, slovenskog te portugalskog”, rekla nam je Ankica Kutle Beljan, direktorica zagrebačkoga jezičnog centra Berlitz, dodavši kako imaju mogućnost pružanja usluga prijevoda u 600 centara u 70 zemalja svijeta.

Prijevodi pravilnika i uputa
“Često se događa da nakon naučenoga engleskog jezika na kojem se obično komunicira u službenim situacijama polaznik upisuje i drugi jezik jer barem do neke razine želi ili mora komunicirati i izvan ureda u drugoj zemlji”, poručuje Kutle Beljan. Engleski je najtraženiji jezik i kad je riječ o prevođenju. “Najviše prevodimo s hrvatskog na engleski i obrnuto. Tvrtke imaju različite potrebe za prevođenjem – od pravnih i financijskih dokumenata, poput ugovora ili godišnjih izvješća, preko marketinških materijala i internetskih stranica do tehničkih uputa za upotrebu”, tvrdi Romana Pezić Andabaka, vlasnica škole za strane jezike Komunikacije Plus. Slične ocjene iznosi i Mladen Stojak, direktor poslovanja zagrebačke tvrtke za prevođenje Ciklopea, koja je lani izvezla više od 25% svojih usluga. “Hrvatske tvrtke najviše traže ovjerene prijevode dokumentacije s kojom se natječu za poslove ili se prezentiraju u inozemstvu, odnosno u slučajevima kada svoje zaposlenike privremeno zapošljavaju u drugim državama za što koriste prijevode na albanski, turski, arapski, ruski, njemački, talijanski i engleski”, tvrdi Stojak. Kaže da su traženi i prijevodi interne dokumentacije poput pravilnika i uputa. Uglavnom je riječ o tvrtkama u stranom vlasništvu čija dokumentacija izvorno nastaje na jeziku matične zemlje (na engleski, njemački, francuski i talijanski jezik). Za potrebe hrvatskih ili regionalnih predstavništva prevodi se na jezike dotične zemlje: hrvatski, slovenski, srpski, bosanski, makedonski, albanski i crnogorski.“Česti su upiti za prijevodima svakodnevnih korespondencija, izjava, odluka ili rješenja i drugih dokumenata koji nastaju tijekom poslovnih procesa i rada tvrtke”, zaključuje direktor Ciklopee.

Prevoditelj na službenom putovanju

Ide i u inozemstvo
Želi li poduzetnik sa sobom povesti prevoditelja, primjerice u Francusku, on će mu svojim znanjem i iskustvom olakšati i unaprijediti pregovore ili dogovore s inozemnim partnerima, kaže Mladen Stojak, direktor poslovanja Ciklopee.

Cijeli dan na raspolaganju
“Prevoditelj je obično cijeli dan na raspolaganju klijentu, upoznaje njega i njegovo poslovanje kako bi u što boljoj mjeri mogao posredovati svojim prevođenjem i omogućiti uspješno zaključivanje pregovora i sklapanje poslova ili razrješenje nekog problema. Cijena ovisi o mnogim faktorima, poput broja dana provedenih na prevođenju, smještaju, putu, zahtjevima za domicilnim prevoditeljem, a upitima se uvijek pristupa individualno tako da nema jedinstvene cijene za ovu vrstu usluga”, pojašnjava Stojak.

Praksa

Atlantic grupa
Atlantic grupa u svakodnevnoj poslovnoj komunikaciji u regiji uobičajeno komunicira na hrvatskom jeziku ili ako je potrebno na engleskom jeziku. Atlantic koristi prevoditeljske usluge specijaliziranih agencija, koje jamče kvalitetu prevedenog sadržaja i pravovremeno ispunjavanje rokova neovisno o opsegu pojedinog ili količini različitih projekata, poručuju u Atlanticu.

Agrokor
Potrebe za prijevodima uglavnom rješavaju vlastitom službom koja pokriva engleski i njemački jezik. Najčešći su prijevodi s engleskog i na engleski, a potrebe za njemačkim nešto su rjeđe. U slučaju većega opsega prijevoda potrebnih u vrlo kratkom vremenu, kao i potreba za prevođenjem s drugih ili na druge jezike, u Agrokoru koriste vanjske prevoditeljske usluge.

Nestlé
U svakodnevnoj komunikaciji u toj tvrtki najčešće koriste engleski jezik. Uz engleski u regiji još koriste hrvatski, srpski, makedonski, slovenski i albanski. Usluge prevođenja koriste za prijevode službenih dokumenata, tekstova za internu komunikaciju, materijala za medije i tekstova za internetske stranice.

Erste banka
Također nema poseban odjel ni službu za prevođenje, no unutar sustava postoje osobe koje se bave prevođenjem te se dio tekstova prevodi unutar banke. Za one opsežnije ili zahtjevnije, prema potrebi, koriste usluge vanjskih agencija. Službeni jezik za međunarodnu korespondenciju unutar Erste grupe je engleski. “Ako koristimo vanjske usluge prevođenja, to je onda najčešće prevođenje s engleskog na hrvatski ili obrnuto, a u znatno manjem obujmu njemački ili drugi jezici”, tvrde u Ersteu.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!