Nema dvojbi da sve industrije migriraju (ili će migrirati) u otvorenu inovaciju, vaš je poznati citat. Zašto je model otvorenih inovacija toliko važan za poslovanje?

Otvorena inovacija definira se kao "svrhovito korištenje priljeva i odljeva znanja radi ubrzanja interne inovacije i većeg stimuliranja inovacije izvana". Temelji se na ideji da ni jedno poduzeće, regija ili država nemaju sami sve dobre ideje. Štoviše, poduzeća istodobno trebaju izvan svojih zidova tražiti odlične ideje koje bi se mogle koristiti te omogućiti neiskorištenim internim idejama da odu iz poduzeća kako bi ih drugi mogli koristiti.   

Što se promijenilo od 2003. kada ste napisali svoju prvu knjigu o tome? Koji su trendovi?

Mnogo se toga promijenilo posljednjih devet godina. Kad sam napisao svoju prvu knjigu, na pretraživaču Google tražio sam pojam "otvorena inovacija" i dobio oko 200 poveznica na internetskim stranicama. Većina je njih bila formulirana u smislu da je "poduzeće A otvorilo svoj ured za inovacije na lokaciji B" pa su se riječi "otvoren" i "inovacija" pojavile u istoj rečenici, no bez posebnog značenja samoga tog pojma. Kad sam ponovno ovog travnja pretraživao taj pojam na Googleu, dobio sam 483 milijuna poveznica. Znači da mnoga poduzeća koriste taj pojam. Uz pomoć instituta Fraunhofer iz Njemačke upravo smo započeli anketu o usvajanju otvorene inovacije u Europi i SAD-u. Na taj ćemo način za nekoliko mjeseci doznati postotak poduzeća koja koriste otvorenu inovaciju. A mnogo se promijenilo i u smislu kvalitete. Otvorena inovacija pokrenuta je kao način na koji pojedino poduzeće širi svoje istraživanje i razvoj izvan svoja četiri zida. Danas u svom rasponu aktivnosti uključuje cijele vrijednosne lance, ekosustave i zajednice. U mojoj posljednjoj knjizi, "Open Services Innovation", otvorena inovacija čak ulazi u domenu usluga.

Koncept otvorenih inovacija uključuje sustavnu promjenu organizacije i njezine kulture. Kako bi se poduzeće trebalo 'otvoriti interno' prije nego što se krene prema 'van'?

Dobar primjer internog otvaranja dolazi iz slovenskog poduzeća Trimo, koje se bavi proizvodnjom oplata i montažnih zgrada. Dizajn je važan dio onoga što prodaju svojim kupcima, stoga su napravili nekoliko različitih stvari kako bi se otvorili interno. Jedna je da sponzoriraju natjecanje "Najluđa ideja" u kojim zaposlenici predlažu čudne i neobične mogućnosti. Pokrenuli su i natjecanje "Urbani lom" kako bi privukli arhitekte da daju svoje prijedloge za novi dizajn. Te aktivnosti ukazuju na poduzeće koje želi slušati svoje zaposlenike, traži njihov doprinos i slavi ga.

Koliko je važno povjerenje u modelu otvorenih inovacija?

Povjerenje je vitalan sastojak za dugoročno održavanje otvorene inovacije. Ako interni zaposlenici misle da je otvorena inovacija samo način angažiranja vanjskih suradnika za interno istraživanje i razvoj (s čim se ne slažem kad smo već kod toga), onda oni u to neće vjerovati. Ako vanjski partneri smatraju da se brinete samo za svoj posao i da ćete ih uvijek iskorištavati ako možete, neće vam ni oni vjerovati niti dijeliti s vama svoje najbolje ideje. Želite li vjerovati drugima, i sami morate biti pouzdani.

Dogodilo se mnogo velikih stvari otkad ste razvili koncept otvorenih inovacija. Gospodarska kriza 2008. jedna je od njih najočitija.
Inovaciju teško pogađa trenutna gospodarska kriza u Europi. No sada vidimo ograničenja fokusiranja na rezanje proračuna i mjere štednje. Došlo je do presudnog pomaka od čistih mjera štednje na neku vrstu miješanog pristupa između inicijativa rasta i mjere štednje. Inovacija je snažan izvor organskog rasta za pojedina poduzeća i za društva. Taj pomak sad vodi do ponovnog naglašavanja inovacije. Otvorene inovacije nov su način inoviranja koji uspješnije i učinkovitije koristi resurse ako to čini na dobar način.

Druga je stvar rast društvenih medija gdje se čini da se sve otvara, čak i osobne, intimne tajne. Što to znači za poduzeća i njihove inovativne procese?

Društveni mediji imaju svoje popratne pojave u ponudi i potražnji. Što se tiče ponude, te društvene platforme hvataju više aktivnosti od više korisnika i tako si stvaraju priliku da im ponude usmjerenije važne informacije i reklame. Iako, mora se reći da ima još mnogo posla kako bi se dokazalo da će potrošači cijeniti tu povećanu usmjerenost. Primjerice, izvjesna se količina reklama tolerira na stolnim i prijenosnim računalima, ali se manje tolerira na manjim zaslonima mobilnih telefona. Popratne pojave potražnje vjerojatno su dalekosežnije i dublje. Pojava dubokih društvenih platformi znači da poduzeća više nemaju kontrolu nad svojim zaštićenim markama. Sada korisnici i klijenti imaju vrlo učinkovit i prilično jeftin način stupanja u kontakt i izražavanja osjećaja o iskustvu koje su imali s nekom markom proizvoda. Uz široke društvene platforme marke sad pripadaju društvenim zajednicama, a ne samo svojim vlasnicima.

Kad je govora o otvorenim inovacijama, često čitamo o primjerima poduzeća Procter & Gamble, Nokia, Cisco. Koji su primjeri dobre prakse poduzeća iz jugoistočne Europe? Poznajete ih?

Da, zahvaljujući poslijediplomskom programu koji svake godine vodim u poslovnoj školi Esade u Barceloni u Španjolskoj upoznao sam nekoliko mladih studenata menadžmenta iz Slovenije koji sada studiraju otvorenu inovaciju. Budući da dolazim u regiju na Predsjednički forum IEDC-Poslovne škole Bled, spomenu bih nekoliko slovenskih poduzeća: Trimo, Krka, Sava i HERMES SoftLab (danas ComTrade), koja kreativno i inovativno provode barem dio otvorene inovacije. Nadam se da ću ovim posjetom nešto doznati.

Tonja Blatnik

Tko je Henry Chesbrough

Profesor Henry Chesbrough prvi je skovao pojam otvorene inovacije u svojoj nagrađenoj knjizi iz 2003. godine "Open Innovation: The New Imperative for Creating and Profiting From Technology". Njegovi uvidi u modele otvorenih inovacija restrukturirali su svijet istraživanja i razvoja te stvorili nove oblike razvoja poslovanja i strategije inovacija. Svoj je pristup 2006. godine proširio iz tehnološke inovacije u poslovni model inovacije u svojoj uspješnoj sljedećoj knjizi: "Open Business Models: How to Thrive in the New Innovation Landscape". Chesbroughova knjiga iz 2011. "Open Services Innovation: Rethinking Your Business to Grow and Compete in a New Era" koncentrira se na inovativne modele koji uistinu mogu potaknuti transformaciju i rast. S globalnim ekonomijama koje se s usmjerenosti na proizvodnju prebacuju na usluge, knjiga pokazuje da je otvorenost i sposobnost ponuditi unaprijeđene mogućnosti za kupce i bolje gospodarstvo za korporacije, put koji može tvrtku koja posluje robama preobraziti u kompaniju koja utire put.Osim što je autor nekoliko vrlo cijenjenih knjiga, Chesbrough je također izvršni direktor centra Garwood Center for Corporate Innovation pri kalifornijskom Sveučilištu Berkeley, Haas School of Business, koji je usredotočen na provođenje istraživanja, objavljivanje članaka i razvoj nastavnih materijala vezanih za otvorene inovacije. Chesbrough je redoviti profesor na ESADE Business School u Barceloni, u Španjolskoj. Prije rada na Berkeleyu Chesbrough je bio docent poslovnog upravljanja i predavač na programu "The Class of 1961" na Harvardskoj poslovnoj školi. Njegov je akademski rad objavljen u časopisima Harvard Business Review, California Management Review, Sloan Management Review, Research Policy, Industrial and Corporate Change, Research-Technology Management, Business History Review te u Journal of Evolutionary Economics. Chesbrough je autor više od dvadeset studija slučaja o tvrtkama iz područja IT-a i bioznanosti, koje su dostupne u Harvard Business School Publishing. Prije svoje akademske karijere Chesbrough je proveo deset godina na raznim pozicijama planiranja proizvoda i strateškog marketinga u kompanijama iz Silicijske doline. Od tih deset godina sedam je proveo u tvrtki Quantum Corporation, vodećem proizvođaču hard diskova, tvrtki s Fortuneova popisa 500 najuspješnijih kompanija. Prije toga je radio u tvrtki Bain and Company. Chesbrough ima doktorat iz poslovnog upravljanja sa Sveučilišta Berkeley u Kaliforniji, MBA je završio na Sveučilištu Stanford, a BA na Sveučilištu Yale. Postigao je također impresivno ostvarenje time što se našao na popisu Thinkers50, najpotpunijem globalnom rangiranju mislioca menadžmenta. Taj popis "gurua" globalno je priznat kao jedina ljestvica vodećih poslovnih mislioca.

* Doznajte više o njemu na: www.iedc.si/pf