Kontejnerom koji su dobili za otpremninu pokrenuli posao s prihodom od 1,6 mil. eura

Autor: Darko Bičak , 09. veljača 2010. u 22:00

Priznanje za projekt podzemnih kontejnera STP je dobio kroz projekte Velike Gorice koje je sufinancirala Europska unija

Posao s podzemnim odlaganjem smeća više asocira na mafijaške poslove iz holivudskih filmova nego na naprednu industrijsku granu, no europska praksa pokazuje da je riječ upravo o tome. Projekt podzemnih kontejnera za smeće zagrebačke tvrtke STP, koja zastupa finsku tvrtku Molok, u Velikoj Gorici pionirski je korak u suvremenom gospodarenju otpadom na ovim prostorima. Iako je riječ o vrlo naprednom projektu tvrtke koja je danas respektabilna u svojoj branši, sam razlog osnutka tvrtke STP je i te kako filmski, štoviše pomalo i bizaran. Naime, otac današnjeg direktora tvrtke, ing. Željko Brnčić, radio je u trgovačkoj tvrtki koja se bavila prodajom kamiona i opreme. Kada je tvrtka propala, ostala je Brnčiću dužna veći iznos neisplaćenih plaća, provizija i ostalih troškova. Vlasnici te tvrtke, u nedostatku novca, došli su na originalnu ideju kako odštetiti svojeg zaposlenika – skinuli su pres-kontenjer s komunalnoga kamiona iz svoje ponude i procijenili da je to vrijednost koja odgovara dugu. Željko Brnčić je u nevjerici, ne imavši drugih opcija, prihvatio otpremninu. No ubrzo je došao na ideju da sa sinom, tadašnjim studentom stomatologije, Markom, okuša sreću u komunalnom biznisu. Prema riječima Marka Brnčića, krenulo se u Sizifov posao uvjeravanja kompanija da s takvim pres-kontejnerom mogu profitirati.

Priznanje EU
“Josip Lokobauer je u Plivi devedesetih napravio elaborat o uštedama koju donosi upotreba pres-kontejnera, primjer Plive slijedili su Franck, TDZ, Kraš i mnoge druge domaće kompanije koje su uvidjele sve prednosti takvog načina gospodarenja otpadom. Danas je gotovo nezamislivo organizirati privremeno skladištenje otpada bez pres-kontejnera. Pres-kontejneri su danas ono što će Molok biti sutra”, kazao je Brnčić i osvrnuo se na podatak kako danas više ne postoji trgovački lanac ili industrijski pogon koji ih ne koristi. STP danas ima više stotina pres-kontejnera “instaliranih” u čitavoj Hrvatskoj. Posao sa sofisticiranim odlaganjem otpada donio je STP-u, prema podacima Poslovne.hr, u 2004. oko milijun eura prihoda, a 2008. prihod je narastao na 1,6 milijuna eura. Nakon principata u kontenjerima prešama STP se orijentirao na sustave Molok koji su, prema riječima Marka Brnačića, budućnost sve urbaniziranijih društvenih zajednica. Pioniri takvog odlaganja otpada u Hrvatskoj su Velika Gorica i Koprivnica. “Velikogoričke tvrtke VG čistoća i VG poduzetnički centar odlučile su slijediti europske ekološke smjernice ‘downsizinga’, pa je u sklopu projekta Europske unije ‘Waste No Waste’ te potporu države i regionalne i lokalne uprave ostvareno pravo na financiranje komunalne opreme iz programa PHARE 2006 CBC Adriatic. Nabavljeno je trideset podzemnih kontejnera Molok za odvojeno skupljanje reciklažnih sirovina, stakla, PET i papira, koji su postavljeni na deset strateških mjesta u gradu”, naveo je Marko Brničić, direktor STP-a.

Filozofija otpada
Iako se STP već devetnaest godina bavi naprednim gospodarenjem otpadom, taj je projekt bio prvi veliki podzemni posao zagrebačke tvrtke. “Ljudi se boje novina, pogotovo ako je to novo u startu nešto skuplje unatoč činjenici da je u konačnici riječ o velikoj uštedi. Vjerujem da će primjeri Velike Gorice i Koprivnice biti dobri pokazni primjeri kako se vrlo učinkovito može gospodariti komunalnim otpadom i reciklažnim sirovinama”, kazao je Brnčić. Njegova tvrtka nastala je početkom devedesetih godina, a djelatnost joj je servis, trgovina i promet (što označava i kratica STP) sekundarnim sirovinama i pratećom komunalnom opremom. Kao veliku prednost svoje tvrtke Brnčić ističe potpuno hrvatsko vlasništvo, “know-how”, tj. konzaltinig – izradu jedinstvenih projekta prema zahtjevu klijenta i ponuda kompletnih sustava, a ne samo pojedinačne opreme. Primjer takvih rješenja posebno je vidljiv na jadranskim otocima. Marko Brnčić je posebno ponosan na izvedbene projekte na otocima Mljetu, Braču i Kornatima. Ova se tvrtka od većine ostalih u branši izdvaja zbog svoje usmjerenosti na nove tehnologije kao što su bili pres-kontejneri, ekološki plutajući pontoni, kvalitetne kante za komunalni otpad iz kojih nema neugodnih mirisa ili pak već spomenuti sustav podzemnog prikupljanja otpada Molok koji se može instalirati i u moru. Na ideju revolucionarnog skupljanja i privremenog skladištenja otpada došao je 1985. godine Finac Veikko Salli. “Hotelijer Salli našao je rješenje za goleme količine otpada oko svoga hotelskoga kompleksa, koje su svakodnevno narušavale vizualni identitet, kao i percepciju okruženja u oku njegovih gosti. Molok nije samo posuda za odlaganje otpada, on je filozofija koja mijenja naš dosadašnji način života i eliminira ga kao štetan i neefikasan”, kazao je Marko Brnčić.

Efikasnost veća i do 85 posto

Molok kao 70 klasičnih kanti
U Hrvatskoj je Molok prvi put predstavila tvrtka STP 2005. na Zagrebačkom velesajmu u sklopu sajma EMAT. Brnčić je istaknuo da su prednosti sustava Molok u prvom redu ekološke, no da ni one financijske nisu zanemarive. U jedan kontejner Molok od pet kubičnih metara moguće je pohraniti količinu otpada koja stane u 70 klasičnih kanti za smeće zapremnine 120 litara ili šest kontejnera od 1100 litara, a da se pritom zauzima nadzemni prostor samo jednog 1100-litrenoga kontejnera. Zbog gravitacije otpad se komprimira (30%), a hladi ga temperatura zemlje. Uz pomoć sustava GSM Molok može biti spojen na internet, pa služba koja njime rukuje može lako doći do preciznih informacija o ispunjenosti, vrsti sirovine i lokaciji na kojoj se nalazi. Uz upotrebu jednostavnog programa može se dobiti i skrojena ruta po kojoj bi komunalno vozilo trebao proći i pokupiti sirovine samo iz Moloka koji su popunjeni s više od 90 posto. “Sustavima Molok dobivamo centralizira sabirna mjesta, čime je anulirano mnogo toga na što danas trošimo novac. Nepotrebno je investirati u kante ispred svake kuće, skupa komunalna vozila, energente koje ta vozila više puta tjedno rasipaju, prazneći poluprazne posude pred svakim pragom. Gotovo je nemoguće navesti sve segmente u kojima je osjetno poboljšana efikasnost. Ona se ne svodi na nekoliko postotaka, kako to vole prezentirati u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kada su u pitanju štedne žarulje, već postoci zalaze u nevjerojatne sfere od 50 do 85% u odnosu na dosadašnje načine organizacije i prikupljanja otpada i sekundarnih sirovina”, kazao je direktor STP-a.

Komentirajte prvi

New Report

Close