Informatički smo pismeni, slijedi učenje IT vještina

Autor: Bernard Ivezić , 19. prosinac 2010. u 22:00

Tomislav Dominković, predsjednik Uprave Algebre, tvrdi da je masovno informatičko opismenjavanje u nas završilo i da su škole preuzele brigu o novim generacijama

Algebra, vodeći hrvatski IT edukacijski centar prema agenciji IDC Adriatics, ove se godine nastavila snažno širiti u inozemstvo. Nakon Bosne i Hercegovine pronašla je edukacijskog partnera u Makedoniji, tvrtku Semos, bacila oko na Srbiju koja je novo perspektivno tržište te u Sloveniji uspješno završila testiranje ATES sustava koji je Algebri otvorio nove prilike. U Hrvatskoj je Algebra proširila svoj fokus te počela snažno poticati suradnju između gospodarstva i akademskog sektora. Predsjednik Uprave Algebra Tomislav Dominković kaže da su upravo stoga veliku važnost dali Gospodarskom vijeću koje se sastaje minimalno dvaput na godinu i u kojem sudjeluju predstavnici velikih tehnoloških kompanija poput Microsofta, IBM-a, Oraclea, SAP-a i Cisca te tvrtki koje zapošljavaju velik broj IT stručnjaka. Cilj vijeća je ukazati na potrebne izmjene u nastavnim programima i dati strateške smjernice razvoju Visoke škole, osigurati gostovanja najstručnijih predavača iz prakse i pomoći studentima prilikom izvođenja stručnih praksi i sudjelovanja na projektima. Dominković naglašava i važnost Centra karijera koji studentima u njihovoj ustanovi pruža vid profesionalne orijentacije. “Takav pristup na Visokoj školi za primijenjeno računarstvo pohvalila je vrlo cijenjena flamanska akreditacijska agencija NVAO prilikom ocjene sustava kvalitete, ali i domaći predstavnici Agencije za visoko obrazovanje te predstavnici poslodavaca”, naglašava Dominković.

Jesu li Hrvati informatički pismeni?
Masovno informatičko opismenjavanje u Hrvatskoj je takoreći završilo i “odolijevanje” korištenju informatičke tehnologije primjećuje se još jedino u starijih osoba. Generacije srednje životne dobi su uglavnom naučile koristiti se računalima, a za one najmlađe brigu je na razini osnovnoga informatičkog opismenjavanja preuzeo obrazovni sustav. Ponosan sam što je Algebra sudjelovala u tom procesu. Sada su pred nama novi izazovi jer sve konkurentnije gospodarsko okruženje zahtijeva nove informatičke vještine, posebno u segmentu povećanja produktivnosti. Primjerice, u zapadnoj Europi sada se traže IT znanja povezana sa sustavima za kolaboraciju, portale, intranete, dokumentacijski menadžment, analizu podataka i druge naprednije IT sustave. U Hrvatskoj nam taj obrazovni posao tek predstoji. Mnogo je tvrtki koje imaju odličnu IT infrastrukturu, ali je najviše ili isključivo koriste za primanje i slanje e-pošte.

Gdje ste u odnosu na konkurenciju?
U Hrvatskoj smo jedini sveobuhvatni IT obrazovni centar, a ujedno smo i najveći IT obrazovni centar u jugoistočnoj Europi. Naše kontinuirano ulaganje u kompetencije i kvalitetu prepoznao je Microsoft koji nam je u studenom dodijelio zlatni status za njihovu specijalističku edukaciju, i to po najnovijoj nomenklaturi. To je najviši stupanj priznanja koji može dobiti neka institucija u našoj branši.

Koliko je bilo takvih centara do sada?
Microsoft je izmijenio kriterije i danas ima samo jednoga takvog partnera. Početkom godine u Hrvatskoj nas je bilo pet. Neki centri bi u idućim mjesecima mogli kroz ulaganja obnoviti taj status, ali pretpostavka je da minimalno 30 posto njih to neće uspjeti.

Što to znači u praksi?
To znači da 49 posto IT profesionalaca, koji su vezani za Microsoftove tehnologije, u Hrvatskoj može samo u Algebri slušati i pohađati nastavu za IT specijalističko obrazovanje za Microsoft. Certifikate polaznici mogu polagati i drugdje, ali alternativa je u pravilu da uče sami.

Koliko ulažete u obrazovanje vlastitih zaposlenika?
Naši predavači/mentori specijaliziranih područja godišnje provode od 20 do 35 dana educirajući se u inozemstvu ili u Hrvatskoj.

Nedavno je Prometric objavio da je Algebra drugi najbržerastući centar za IT testiranja u Europi. Kako ste to ostvarili?
Izgradili smo vrhunsku infrastrukturu za testiranja i potrudili se maksimalno povezati edukaciju s neovisnom certifikacijom. Zato nam danas na testiranja dolaze ljudi iz Rumunjske, Bugarske, Srbije, Mađarske kao i iz Hrvatske i okolnih zemalja. Imamo programe testiranja koje zasad nema nitko u regiji. Često je riječ o testiranjima koja traju i po cijeli dan. Među najtraženijim certifikacijama su one za Microsoftove serverske tehnologije, operacijske sustave i razvoj softvera, a uz njih i certifikacije za Ciscovu mrežnu infrastrukturu. Uz tehnološke certifikate radimo i certifikacije koje nisu informatičke. Primjerice, nedavno smo odrađivali takav posao za Europsku komisiju. Hrvatska će u EU dobiti oko 400 radnih mjesta, a mi smo radili testiranje za prvi krug. Imali smo čak 1300 ljudi na testovima. Očekujemo nastavak tog posla ove godine, ali je to prolongirano.

Što se danas u IT obrazovanju najviše traži?
Iako se za uspješno traženje radnog mjesta može završiti srednja škola i nekoliko specijaliziranih IT tečajeva, kompanije sve češće očekuju širinu zbog tzv. soft skilsa i sposobnosti upijanja novih trendova. Stoga smo se u posljednje četiri godine fokusirali na visokoškolsko obrazovanje kroz našu Visoku školu za primijenjeno računarstvo, koja školuje diplomirane softverske i sistemske inženjere. U Algebri u kojoj dominiraju kraći obrazovni programi trenutno se pojačano traže školovanja iz područja sigurnosti, pojedinih poslužiteljskih tehnologija i virtualizacije.

I Agrokor i Combis kreću se u tom smjeru, pa koliko je virtualizacija stvarno postala tražena?
Svakako je riječ o tehnologiji koja će znatno promijeniti IT svijet. Prije dvije godina nitko nije tražio specijalističku edukaciju iz virtualizacije, a posljednjih godinu dana to postaje sve traženiji specijalistički program. Pomaci su ovdje iz mjeseca u mjesec veliki. Otvaraju se novi programi u infrastrukturi, platformama i aplikacijama te sigurnosti i podatkovnim centrima, sve povezano s virtualizacijom.

Znači li to da neće biti potrebe za nekim današnjim IT zanimanjima poput sistemskih inženjera?
Sistemski inženjeri koji nauče poslovne procese i tehnologije računarstva u oblacima mogu biti bezbrižni. Naime, dolazak nove paradigme računarstva, računarstva u oblacima, samo znači da će trebati više informatičara nego dosad. Slična paradigma se pojavila u vezi s korištenjem električne energije; stručnjaci nisu kao prije više potrebni u svakoj tvrtki koja koristi struju, već su koncentrirani u kompanijama koje se bave proizvodnjom i distribucijom energije, ali ih je puno više potrebno nego prije.

Razvija li Algebra vlastitu ponudu u sklopu računarstva u oblacima?
Nama koji smo u tehnologiji sve vrijeme to je zapravo drugi naziv za stvari s kojima živimo godinama. Algebra je razvila niz e-learning proizvoda koje klijentima nudimo na našoj infrastrukturi, što zapravo nije ništa drugo doli cloud pristup. Uostalom, cijela Microsoftova infrastruktura za osvježavanje aplikacija je zapravo cloud infrastruktura, i to još od devedesetih.

Kako su onda ‘cloud’ i opće povećanje informatičke pismenosti promijenili Algebru?
Osim što smo zbog novih znanja i tehnologija kontinuirano nadograđivali našu obrazovnu ponudu, unijeli smo i niz inovacija u naše poslovanje. U posljednjih deset godina svjedoci smo strelovitog razvoja interneta i drugih tehnologija poput virtualnih privatnih mreža (VPN) ili instant messaginga, koji je umnogome promijenio tržište rada. Dio zaposlenika u Algebri zahvaljujući tome radi na daljinu. Zatim smo razvili sustave za učenje na daljinu, takozvani e-learning, a ove godine smo počeli intenzivnije raditi na prijenosu uživo i udaljenoj kolaboraciji na tečajevima.

Hoće li e-learning postati dominantan oblik obrazovanja u budućnosti?
Lako bi se moglo dogoditi da za pet godina 10% polaznika nastavu prati iz učionice, a svi ostali online. Tehnologija to već danas omogućava, a svijest o mogućnostima takve nastave se sve više razvija.

Koriste li tvrtke e-learning servise, odnosno vašu ‘cloud’ ponudu?
Posebno su tražene takve edukacije u segmentu Microsoftova Officea i sigurnosnih politika. Takve mogućnosti jako koriste banke i državna uprava te velike kompanije. Primjerice, u Ministarstvu pravosuđa sudjelovali smo na projektu e-Spis na kojem smo radili e-learning sadržaje za obuku ljudi koji rade na tom sustavu. U KBC-u Zagreb radimo nešto slično kao i u Hrvatskom Telekomu, koji od MS Officea 2003 sve edukacije za uredske aplikacije provodi na taj način. Slično rade i Vipnet, Lura, Podravka, Zračna luka Zagreb, Croatia Airlines. Osim toga naš e-learning servis “u oblaku” koristi Ministarstvo uprave, ali i odjeli ljudskih potencijala Jamnice, Leda, Zvijezde.

Komentirajte prvi

New Report

Close