Jadranski Galenski laboratorij prva je hrvatska tvrtka koja koristi inovacije Vilka Žiljka i grupe autora protiv krivotvorina. Lijekovi s njihovom zaštitnom ambalažom mogu se kupiti u Hrvatskoj i Rusiji, a izum je primjenjiv u nizu industrija od kožarske i tekstilne do grafičke. Za svoje izume Vilko Žiljak, Klaudio Pap, Ivana Žiljak-Stanimirović i Jana Žiljak-Vujić dobili su niz svjetskih i domaćih priznanja. Posljednja je Dijamantna nagrada i zlatna medalja, najviše priznanje s Britanskog sajma inovacija, održanog sredinom listopada ove godine.

Program za početnike
Nagrađena inovacija, džepni aparat za otkrivanje falsifikata, izum je koji vrlo lako može otkriti autentičnost bilo kojeg dokumenta ili vrijednosnog papira. Hrvatski pronalazači na sajmu u Londonu predstavili su 12 inovacija i osvojili 17 odličja. Tim povodom ih je Anton Kovačev, predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvoj, pozvao da im predstavi programe financiranja. Pozivu se odazvala i Melita Pavlek-Moćan, inovatorica prirodne dermokozmetike iz tvrtke Cosmel, Marko Kravar, vlasnik tvrtke Termist i inovator pomoćne opreme za nautičare, Stanko Bezek, izumitelj cijevnog turbulatora protoka zaposlen u ESB Beneingu te Stjepan Čajić, razvojni inženjer u Omega software, dobitnik nagrade za dodatak za potpornu strukturu kamere.Poslovne banke, rekao je Kovačev, nesklone su preuzimanju rizika i kreditiranja pronalazača, dok HBOR direktno provodi programe financiranja poduzetnika početnika i pronalazača. Banka u suradnji s BICRO-m ocjenjuje koji se izumi mogu pretvoriti u konkretne proizvode i biti isplativi na tržištu. HBOR trenutačno raspolaže s 300 milijuna eura sredstava namijenjenih za gospodarstvo i izume i nema nikakvih ograničenja, što znači da će se financirati koliko bude potrebno, obećao je Kovačev. Hrvatski pronalazači mogu koristiti kredite po Programu financiranja pronalazaka koji je HBOR uveo još 2006. godine za nabavu osnovnih sredstava, postrojenja i prostora. Banka je dosad za financiranje novih proizvoda i tehnologija odobrila više od 700 milijuna kuna. Među njima je bila i zagrebačka tvrtka Dok-Ing kojoj su financirali robote za razminiravanje, gašenje požara i kopanje ruda, dok je najnoviji projekt električnog automobila još u fazi priprema. Nadalje, banka ima i program Početnici čije se financiranje provodi izravnim kreditiranjem i ulaganjem u temeljni kapital najviše do 6 milijuna kuna.

Nema prodaje strancima
Postotak suvlasništva najviše je do 49% s time da banka izlazi iz društva najkasnije nakon sedam godina. Kod izravnog kreditiranja visina kredita je do 70% ukupnog ulaganja u projekt, rok otplate do 12 godina, poček od tri godine s kamatnom stopom od 4% godišnje. Inovatori su pozdravili financiranje i rekli da će koristiti kredite. Oni će pomoći, kaže Žiljak, da izumi ostanu u Hrvatskoj, dok Čajić ipak razmišlja o prodaji strancima.