U nastavku redovnog sastanka Odbora za socijalni dijalog Europska komisija organizirala je konferenciju na kojoj je članovima odbora predstavila “Paket za zapošljavanje”. Nakon prve konferencije u rujnu bit će održana i druga konferencija koja će ovaj dokument predstaviti široj javnosti. Europska komisija donijela je ovaj paket u trenutku kada je nezaposlenost dosegla iznimno visoke razine, a prognoza za nekoliko sljedećih mjeseci je uglavnom pesimistična s obzirom na to da se njome predviđa vrlo nizak ili gotovo nikakav rast u određenim zemljama članicama Europske unije. Ujedno je i politički odgovor na zahtjeve vlada i čelnika zemalja članica da se veća pozornost da stvaranju radnih mjesta, kvalitetnijem prijelazu s posla na posao i pokretljivosti radne snage.

Mladi
Prema Eurostatovim podacima, nezaposlenost u eurozoni je u travnju 2012. bila 11%, a u isto vrijeme prethodne godine 9,9%. U svibnju 2012. u Europskoj je uniji bilo nezaposleno više od 24,5 milijuna ljudi, a u prvom tromjesečju 2008. bilo ih je 16 milijuna. Od tog broja 5,5 milijuna su mladi ispod 25 godina starosti. Istodobno se na tržištu rada nudi četiri milijuna radnih mjesta, što je pokazatelj potencijala za one koji imaju vještine koje će zadovoljiti potrebe tih radnih mjesta. Ovaj paket daje širu perspektivu i srednjoročni plan za stvaranje radnih mjesta i reforme tržišta rada. Paketom se usmjerava zemlje članice da potaknu zapošljavanje snižavanjem poreza na rad ili poticanjem samozapošljavanja kroz “business start up”. Kao područja s najvećim potencijalom za stvaranje radnih mjesta prepoznati su zeleni poslovi, zdravstvenoskrbničke usluge i ICT. Također se naglašava potreba za većim uključivanjem predstavnika poslodavaca i sindikata radi osnaživanja jačeg zapošljavanja kao i u jačanju socijalne dimenzije Europske unije. Sva četiri socijalna partnera na razini Europske unije (Businesseurope, UEAPME, CEEP i ETUC) podržala su ovaj paket. Paketom za zapošljavanje predlažu se novi pogledi na prioritete za srednjoročne politike radi stvaranja otvorenijeg, dinamičnijeg i uključivijeg tržišta rada, i to: stvaranjem radnih mjesta snižavanjem poreza na rad, ciljanim poticajima koji će potaknuti poslodavce na nova zapošljavanja, iskorištenjem potencijala ključnih sektora kao što su zeleni poslovi, ICT i zdravstvena skrb (poglavito za treću dob) korištenjem iskustava stečenim u zemljama članicama tijekom krize u upravljanju reformama, kao što su uloga fleksibilnosti ili uloga javnih službi za zapošljavanje u pomoći radnicima u promjeni posla ili vraćanju u zaposlenost, mjerama za poboljšanje kvalitete rada kroz primjerene plaće i suzbijanjem “rada na crno”. Ulaganjem u vještine utemeljene na predviđanju potreba za vještinama i novim načinima praćenja radi boljeg prepoznavanja nedostataka. Ovo bi trebalo osnažiti mehanizme praćenja napretka zemalja članica u kreiranju i provedbi reformi tržišta rada i ulaganja kao i povećati uključenost socijalnih partnera u upravljanju EU.

Preporuke
Paketom su na temelju prepoznatih slabosti tržišta rada određena četiri područja za koja su izrađene preporuke:
1. Poticanje stvaranja radnih mjesta (iskorištenje potencijala ključnih sektora, angažiranje sredstava iz fondova EU za stvaranje radnih mjesta (od 2014. do 2020.)
2. Mogućnosti i inicijative za mlade (prevencija napuštanja srednjoškolskog obrazovanja, razvoj vještina koje zahtijeva tržište rada, potpore prvom zapošljavanju i provedbi praktične nastave, poboljšanje pristupa tržištu rada)
3. Stjecanje vještina (omogućiti svakom građaninu EU stjecanje potrebnih vještina i ponuditi mu mogućnost iskorištenja talenata, modernizacijom obrazovnog sustava kako bi stečenim vještinama stekli održivu konkurentnost)
4. Uključivanje socijalnih partnera u provedbu i upravljanje (poboljšati koordinirani multilateralni nadzor, povećati uključenost socijalnih partnera, bolje povezati ciljeve politike zapošljavanja i korištenja sredstava iz EU fondova).