Predsjednik Uprave Hrvatske lutrije: Odluči li se buduća Vlada na privatizaciju Lutrije, neće pogriješiti

Tržište klađenja lani je palo 15%  zbog uvođenja poreza na dobitke, kaže Ferić/Davor Višnjić/PIXSELL Tržište klađenja lani je palo 15% zbog uvođenja poreza na dobitke, kaže Ferić/Davor Višnjić/PIXSELL

Očekujemo 60 mil. kn bruto dobiti u 2016., prema 41,7 mil. iz 2015. U proračun ćemo uplatiti oko 260 mil. kn.

Hrvatskoj lutriji poslovna 2015. bila je najbolja u posljednjih šest godina, restrukturiranje iz strategije za razdoblje 2013.-2015. je gotovo, a u strateškom okviru do 2018. planiramo daljnju optimizaciju, ističe u razgovoru za Poslovni dnevnik Danijel Ferić, predsjednik Uprave. Broj zaposlenih u odnosu na 2013. manji je 10%, zatvorili su 20-ak nerentabilnih casina i automat klubova te otvorili novih 30 lokacija za lutrijske i igre klađenja. 

Prošla je godina navodno bila rekordna po prihodu i dobiti, što donosi 2016.?
Da, 2015. bila je najbolja u posljednjih šest godina  od kada je na snazi novi Zakon o igrama na sreću. Dobar trend nastavljen je i u  2016. Prihodi od igara su u prvom polugodištu rasli 6, a bruto dobit 52 posto. Ove godine očekujemo oko 60 milijuna kuna bruto dobiti naspram 41,7 milijuna iz 2015. Ono što je bitno državi, našem vlasniku, to je da ćemo u proračun u odnosu na 2015. uplatiti 10 posto više, oko 260 milijuna kuna. Iako se mogu čuti ocjene da smo monopolist mi zapravo igramo tržišnu utakmicu s brojnim konkurentima. Nemamo monopol ni na lutrijske igre jer, na internetu je vrlo aktivna ilegalna konkurencija dok se u ostala tri segmenta igre borimo sa 73 konkurenata. Kada u takvom okruženju tržišni udjel dignemo sa 20 na 24 posto, kao što je ostvareno lani, doista se može reći da je prošla godina bila rekordna. 

Koliko je godišnje težak oglasno-promidžbeni trošak te animira li višemilijunski jackpot možda i veći broj igrača? 
Nema bolje reklame od javne isplate jackpota dobitnicima, nažalost rijetko koji od naših milijunaša je pripravan predstaviti se javnosti. Naši ljudi su još uvijek dosta skeptični i nepovjerljivi. Zbog toga ne odustajemo od javnog izvačanja što prakticira malo zemalja, kod većine je to obična servisna informacija. Kroz sve igre tijekom 2016. ukupno smo isplatili 1,1 milijardu kuna dobitaka što nije mali novac.

Lutrija kao i ostale tvrtke iz portfelja države u obvezi je dobit uplatiti u proračun. Da dobit ostane u društvu što bi to značilo za razvoj?   
Za razliku od ostalih državnih tvrtki koje u proračun uplaćuju tek trećinu dobiti Lutrija daje cjelovit iznos. Sva ulaganja realiziramo iz tekućeg poslovanja, a ne iz zadržane dobiti. U našoj strategiji razvoja u planu je rast kompanije. Sigurno bi dio dobiti usmjerili na anorganski rast s obzirom na zasićenost tržišta, pogotovo u segmentu klađenja. 

Spomenuli ste 73 konkurenta, valjda je zarada dobra kada je takva gužva na tržištu. 
Pa ne ide baš svima dobro. Rekao bih čak da većini ne ide dobro. Spomenut ću klađenje, Lutrija je u taj segment ušla 2004. i bili smo posljednja 14. kompanija. U međuvremenu je ugašeno njih osam, Lutrija je izborila treću poziciju, a svi od četvrtog do sedmog mjesta gubitaši su.  U casino biznisu od 12-13 priređivača 10 je gubitaša dok je u biznisu automata situacija nešto bolja. Od 45 priređivača njih 30-ak posluje pozitivno, ostali su u gubicima. 

Kakvo je praksa u Europi, jesmo li i u igrama na sreću tržište prepustili neodmjerenoj liberalizaciji?
Definitivno jesmo. Slovenija, recimo, ima samo jednu kladionicu i jednog priređivača za casino igre i sve je u vlasništvu države. Mi smo izuzetno liberalizirali tržište, a praksa u EU posve je neujednačena. Zakon o igrama na sreću nije dio pravne stečevine, nemoguće ga je uskladiti jer, tvrtke poput Lutrije negdje su privatne drugdje državne, neke članice dopuštaju konkurenciju, neke ne. Usto, mi smo u skupini tek 3-4 kompanije u EU koje nude sva četiri segmenta igara na sreću: lutriju, klađenje, casino i automate. 

 

10milijuna

kuna uložili su u HL Box koji uz klađenje nudi i lutrijske igre

U mandatu svake Vlade najavljuje se prodaja tvrtki iz portfelja države, što je u takvim okolnostima budućnost HL-a? 
Lutrija je na listi društava od strateškog interesa za RH. S obzirom na stanje u EU osobno mislim kako nema potrebe da Lutrija ostane u vlasništvu države, poput tvrtki koje raspolažu prirodnim resursima kao što su vode ili šume i koje nikada ne treba privatizirati. Podsjetit ću, najveća lutrijska tvrtka na svijetu, ona u Italiji, u privatnom je vlasništvu. Vrijednost ovakve kompanije nije u imovini nego u koncesiji odnosno pravu priređivanja igara i stručnim ljudima iz gaming industrije koje zapošljava. Odluči li se neka buduća Vlada na privatizaciju Lutrije neće pogriješiti. Tim više što nam je vlasništvo države često veliki uteg. Kao državna kompanija obveznici smo zakona o javnoj nabavi što znatno usporava ulaganja dok konkurenti nemaju tu obvezu. 

Planirate li nove projekte, koliko su u ovom biznisu bitni novi proizvodi? Što je iz ponude HL-a najveći mamac igračima?
Kreativnost je iznimno važna. Kada smo 2013. krenuli s restrukturiranjem jedan od glavnih ciljeva bio je utrostručiti investicije. Ove godine izbacili smo novu aplikaciju za mobilne telefone i Internet Bingo, te vrijednosno najveću investiciju od 10 milijuna kuna, to je HL Box koji uz klađenje nudi i lutrijske igre. U tom segmentu ove godine namjeravamo osvojiti 10 posto tržišta, do 2018. više od 50 posto te postati lider. Do kraja godine uvodimo klađenje na prodajnoj mreži, s tim projektom kasnimo upravo radi javne nabave.  U planu za 2016. je i internet poker u sklopu internet casina. 

Vole li Hrvati klađenje, koliko troše? 
Klade se, no nešto manje nego prije. Teško je reći koliko je to utjecaj BDP-a. Mislim da vlada pogrešna percepcija kako se u kriznim razdobljima više  igra. Kada manjka novca ljudi  će ipak prije kupiti ono što obitelj treba nego igrati igre na sreću. Unatrag četiri godine imali smo pravu inflaciju novih proizvoda kako bi potaknuli interes igrača. Prošli tjedan nagradili smo 250-tisućitog online igrača. O igračima s prodajnih mjesta znamo malo dok o internet igraču znamo gotovo sve i možemo mu ponuditi personalizirane kombinacije igara.  

Na manje od četiri milijuna stanovnika, zbrojimo li samo punoljetne, imate 250.000 online igrača, je li to mnogo?
Puno je, s time da po našim podacima godišnje oko milijun građana odigra barem jednom neku igru dok online igrači definitivno znatno više igraju, a vjerujem da posjećuju i naša prodajna mjesta.   

Koja od igara donosi najviše prihoda?
Još uvijek su najjače lutrijske igre. Tržište klađenja lani je na razini cijele RH palo 15 posto radi uvođenja poreza na dobitke. Nažalost, tu je država sama sebe zakinula. Pretpostavljamo da su se ti igrači preselili na internet kod ilegalne konkurencije koja sjedite ima na Gibraltaru, Malti i nekim drugim poreznim oazama. U konkretnim brojkama tržište je palo sa 5,7 na manje od 4,8 milijardi kuna prometa. Tržište casino igara raste nam radi ponude na internetu, taj je projekt iznimno dobro prihvaćen jer, praktički se može igrati svugdje.  

Širite ponudu igara na internetu, on donosi puno dobrih ali i negativnih opcija. Kako nadzirati i štititi tržište? 
Internet kao prodajni kanal ima sve veći značaj u našem poslovanju. U segmentu klađenja već ima udjel preko 40 posto. U lutrijskim igrama postotak je niži, one su tradicionalnije. Brojniji su igrači iz starije populacije koji preferiraju odlazak na prodajna mjesta. Mi smo zakonodavca upozorili da nadzor tržišta nije kvalitetno reguliran, nažalost ništa nije urađeno. Stotine ilegalnih priređivača ne plaćaju koncesije, tržište od njih nije zaštićeno iako postoje jednostavni mehanizmi. Moguće ih je blokirati, njihove IP adrese. To naši telekom operatori mogu uraditi bez problema, no prethodno treba izraditi pravni okvir, a mi ga nažalost još nemamo za razliku od mnogih članica EU. Drugi model je zahtjevniji, to je praćenje traga novca nakon što dobitak sjedne na račun u banci. 

Za razliku od inertne države Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja pokrenula je nedavno nadzor tržišta te izrekla kaznu od 9,7 milijuna kuna za nekoliko kladionica ocijenivši da su se udružile u kartel.   
Čini se da te kazne ipak neće biti. Kladionice su se žalile Upravnom sudu i on je prema našim spoznajama poništio odluku Agencije . Sud smatra da to nije bilo udruživanje u kartel već reakcija na odluku države o povećanju poreza na dobitke. 

Lutriju, kao i ostale državne tvrtke, prati glas da svaka politička opcija kada osvoji vlast 'uhljebi' mnoge svoje podobne. Ima li u kompaniji prekobrojnih? 
U mom mandatu politike nije bilo u tvrtki. Lutrija je kada sam došao bila gubitaš, zatekao sam 18 milijuna kuna minusa. U 2013. snimili smo stanje i detektirali probleme te donijeli strategiju razvoja. Dva puta smo otkazivali i kolektivni ugovor te uskladili materijalna prava zaposlenika sa stanjem u tvrtki uz obećanje da će prava biti vraćena nakon što se popravi poslovanje što je i učinjeno. Naša prosječna plaća je 5800 kuna, kod naše konkurencije za pola je manja. Kada bi srezali plaće na takav iznos dobit bi godišnje rasla za još 40-ak milijuna

Prihode je Lutriji navodno smanjio i zakon o zaštiti novčarskih institucija, o čemu je riječ?
Zakon je u ingerenciji MUP-a i po njemu smo novčarska institucija zbog čega smo ostali bez 1200 prodajnih mjesta poslovne suradnje. Naime, naši partneri nisu bili pripravni na investiranja u video nadzor i centralni dojavni sustav. Samo iNovine su na preko 250 prodajnih mjesta prestale nuditi naše proizvode. Praktički smo preko noći od 4500 lokacija izgubili njih četvrtinu. Na mjesečnoj razini to je značilo 3-4 milijuna kuna manji promet. Zakon je otvorio niz kontradiktornosti. U kiosku se nudi na stotine kojekakvih proizvoda i nema posebnih zahtjeva za zaštitu utrška. Ali, ako se u tom kiosku prodaju naše srećke uvjet je video nadzor uz još niz mjera. 

Stoji li Lutrija sada na dugoročno čvrstim temeljima?
Restrukturiranje iz strategije za razdoblje 2013.-2015. gotovo je, no uvijek može biti još bolje pa u strateškom okviru do 2018. planiramo daljnju optimizaciju. Broj zaposlenih u odnosu na 2013. manji je za deset posto, zatvorili smo 20-ak nerentabilnih casina i automat klubova. Istodobno smo otvorili novih 30 lokacija za lutrijske i igre klađenja. Svim zaposlenicima s lokacija koje su zatvorene ponuđen je posao u novim prodajnim objektima.

Ušli ste u suradnju s Fakultetom elektronike i računarstva, zašto? 
Riječ je o projektu znanstveno-stručnog usavršavanja studenata FER-a u Lutriji i jako sam ponosan na tu suradnju. Kako se naša djelatnost sve više bazira na IT tehnologijama potrebe za takvom radnom snagom su velike. Kao državna tvrtka limitirani smo s visinom plaća i teško je dobiti vrhunske informatičare. Zato smo odlučili stipendirati mlade ljude, a oni za uzvrat trebaju kreirati neke igre koje će Lutrija ponuditi tržištu.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve