Da je slučaj Brodoslita drugačiji od ostalih škverova koje je država privatizirala, svjedoči i vrtoglav dobitak iskazan u izvještajima za 2013. Osnovna razlika bazira se na činjenici da se država temeljem kupoprodajnog ugovora obvezala nadoknaditi gubitke nastale do preuzimanja. Konkretno, u trenutku kad je oglašena prodaja gubitak je iznosio 300 milijuna kuna, dok se na kraju dugotrajnih pregovora minus u kapitalu povećao za još 2 milijarde, kaže novi vlasnik Tomislav Debeljak.

Pozivajući se na Zakon o računovodstvu i MRS-ove u izvještavanju,  navode stručnjaci,  u situaciji kad se nadoknađuju već nastali troškovi, tj. gubitci, poduzetnici su u obvezi iskazati dobivenu potporu kao prihod tekućeg razdoblja. U konkretnom slučaju ugovorena je otplata potpore tijekom budućih pet godina. Pritom, kažu, treba razdvojiti novčani aspekt potpore od računovodstvenog priznavanja. Naime, Brodosplit je u obvezi ukupan iznos potpore iskazati kao prihod prve godine u kojoj je ona dodijeljena, dok će novčani priljev biti odgođen. Takvo je stanje posljedica i toga što je samo za taj škver ugoovoreno da će se potpore koristiti za pokriće prenešenog gubitka, a kod ostalih potpora služi za pokriće minusa iz novih poslova. Nastala dobit od 722 milijuna kuna splitskog škvera na taj način ostaje tek računovodstvena kategorija, ne i stvarni novčani priljev. Sigurno je i da splitski škver neće platiti porez na dobit što je, pak, predviđeno zakonom o restrukturiranju brodogradnje.