Na Zagrebačkoj su burzi Crobex indeksi porasli i prošloga tjedna, već četvrtoga zaredom, a njegov uspon podržava povećana likvidnost, koja najvećim dijelom dolazi od strane inozemnih investitora.

Crobex indeks ojačao je prošloga tjedna za 0,26 posto, na 1.927 bodova, a Crobex10 za 0,81 posto, na 1.101 bod.

Redovni promet dosegnuo je 101 milijun kuna, što je otprilike 5 milijuna manje nego tjedan dana ranije. No, u blok transakcijama ostvareno je još 27,7 milijuna kuna prometa, a najviše, 12,7 milijuna, povlaštenom dionicom Adrisa.

Rujan je na domaćoj burzi bio obilježen najboljim rezultatima u ovoj godini. Osim rasta prometa za visokih 92,3 posto, Crobex se prvi put nakon svibnja 2013. našao iznad 1.900 bodova, ojačavši 3,6 posto u odnosu na kolovoz.

„Četvrti tjedan zaredom Crobexi su ostvarili dobitke, i to uz pojačanu likvidnost. Ipak, Crobex i dalje ima samo tehničku podršku, pri čemu njegovu usponu najviše doprinosi viša likvidnost koja dolazi najvećim dijelom od strane inozemnih investitora. S fundamentalne strane, međutim, podrške i dalje nema“, kaže Boris Mažurin, analitičar u odjelu Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria grupe.

Kako pojašnjava, u ovoj godini ne vidi se makroekonomski oporavak, pa će zarade kompanija i dalje biti pod pritiskom.

Najveći promet ostvaren je prošloga tjedna dionicom HT-a, gotovo 22 milijuna kuna, te još 8,6 milijuna u blok transakciji. Cijena joj je pritom porasla 1,65 posto, na 165,55 kuna.

Znatnije se trgovalo i dionicom Valamar Riviere, kojom je ostvareno 7,15 milijuna kuna, uz skok njezine cijene za 2,29 posto, na 22,35 kuna.

Tom novom dionicom počelo se trgovati protekloga tjedna nakon spajanja Valamar Adria Holdinga, Valamar grupe i Riviera Adrije. Naime, pripojena društva su upisom pripajanja u sudski registar prestala postojati, a njihova cjelokupna imovina i sva prava i obveze prenijeti su na Valamar Rivijeru, koja je sukladno pozitivnim propisima njihov pravni sljednik.

U idućih nekoliko mjeseci poduzet će se koraci za uvrštenje dionice Valamar Riviere na uređeno tržište Zagrebačke burze, najavljuju iz Valamara, tvrtke koja ima oko 22.000 dioničara.

Znatnije se trgovalo i dionicom Podravke. U redovnom trgovanju njome je ostvareno 3,6 milijuna kuna prometa, a u blok transakciji još 3,8 milijuna. Cijena joj je oslabila 1,63 posto, na 336,97 kuna.

Sa čak 25 različitih dionica protekloga je tjedna ostvaren milijunski promet. Najveće dobitke među njima ostvarile su dionice Ingre, sa cjenovnim skokom od 17,11 posto, na 2,67 kuna.

Među najvećim dobitnicama je i dionica Petrokemije, sa skokom cijene za 16 posto, na 35,39 kuna. Ta je kutinska kompanija izvijestila da će do 22. prosinca prolongirati donošenje odluke o provođenju trećeg kruga povećanja temeljnog kapitala, kako bi se osiguralo dovoljno vremena za razgovore s potencijalnim financijskim i/ili strateškim partnerima.

Po dobitcima slijedi izdanje Lošinjske plovidbe holdinga, sa skokom cijene za gotovo 15 posto, na 269 kuna, te Hotela Maestral, za 12,3 posto, na 311 kuna.

U međuvremenu, Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) objavio je novi javni poziv za iskazivanje interesa za kupnju 68,26 posto državnog udjela u temeljnom kapitalu dubrovačkih Hotela Maestral, s rokom do 31. listopada ove godine. Novi natječaj uslijedio je ni mjesec dana nakon zaključenja neuspješnog natječaja, na koji nije pristigla niti jedna obvezujuća ponuda.

Nešto veći pad među likvidnijim izdanjima zabilježila je dionica AD Plastika, čija se cijena spustila 2,13 posto, na 128 kuna.

Dionica Viadukta poskupila je, pak, 2,78 posto, na gotovo 300 kuna, uz 1,09 milijuna kuna prometa. Viadukt je protekloga tjedna izvijestio da je sklopio novi ugovor s Hrvatskim cestama o izgradnju jedne dionice brze ceste Popovec – Marija Bistrica – Zabok, vrijedan 79,23 milijuna kuna bez PDV-a.

„Nastavi li se i dalje pojačana likvidnost na tržištu, može se očekivati nastavak uspona Crobexa i idućih dana“, ocjenjuje Mažurin.

A na svjetskim su burzama cijene dionica pale i prošloga tjedna, drugoga zaredom, jer je ulagače uznemirila vijest o pojavi ebole u SAD-u, a tržišta su bila i pod pritiskom slabijih nego što se očekivalo makroekonomskih pokazatelja.

Na Wall Streetu je Dow Jones skliznuo 0,6 posto, dok su S&P 500 i Nasdaq indeks pali 0,8 posto.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE skliznuo je 1,8 posto, dok je frankfurtski DAX potonuo 3,1, a pariški CAC 2,6 posto.

„Na inozemnim burzama u fokusu investitora bile su vijesti iz Europske središnje banke (ECB). S redovitog zasjedanja, ECB je protekloga tjedna signalizirao blažu od očekivanja retoriku oko daljnjeg popuštanja monetarne politike, što je razočaralo tržišta“, navodi Mažurin.

Kako dodaje, investitori podjednako u fokusu imaju i vijesti iz Feda. Protekloga tjedna jedan dužnosnik Feda ocijenio je da ne bi trebalo podizati kamate, sve dok je inflacija niska i postoje slabosti na tržištu rada, sugeriravši da bi kamate u SAD-u trebale rasti tek od lipnja ili jeseni iduće godine.

Od važnijih makroekonomskih pokazatelja, u petak je objavljeno da su američki poslodavci u rujnu otvorili 248.000 novih radnih mjesta, više nego su očekivali analitičari, dok je stopa nezaposlenosti pala na 5,9 posto, najnižu razinu od srpnja 2008.

„Idući tjedan bit će siromašan po objavama makroekonomskih pokazatelja, pa će uz geopolitiku investitori i dalje ponajviše osluškivati signale iz ECB-a i Feda“, zaključuje Mažurin.