Velikim igračima na burzi, mirovinskim i investicijskim fondovima, više bi značila stabilnija Vlada nego rast BDP-a da bi se znatnije okrenuli hrvatskim dionicama. Procjena rasta BDP-a trebala bi danas pokazati da je gospodarstvo ojačalo 2,4 posto, koliko u prosjeku očekuju analitičari. To bi značilo da je rast ubrzao u odnosu na 1,9 posto u četvrtom tromjesečju, ali i da gospodarstvo jača već šesti kvartal zaredom. 

Nedovoljan okidač
Prevedeno na jezik burze, rast BDP-a trebao bi donijeti bolje poslovne rezultate kompanija, a kako se na burzi kupuje buduće poslovanje, a ne sadašnje, to bi značilo da cijene hrvatskih dionica izgledaju primamljivije. Međutim, samo pokazatelj rasta BDP-a definitivno neće biti "okidač" za institucionalne investitore da se okrenu domaćim dionicama, smatra Goran Vorkapić, specijalist za financijsko tržište Hypo banke."Za sada bi više koristi imala stabilna Vlada s jasnim ciljevima nego dobar pokazatelj BDP-a jer je strah investitora još uvijek prevelik zbog cijele atmosfere i ulagačke klime u zemlji", ocjenjuje Vorkapić.

Dodaje kako već godinu i pol imamo niz vrlo dobrih pokazatelja koji se – što se tiče volumena na Zagrebačkoj burzi – uopće ne odražavaju, iako se odražavaju u višim cijenama određenih dionica. Burzovna statistika za prvo tromjesečje kazuje kako je broj protrgovanih dionica bio 41 posto manji nego u istom lanjskom razdoblju. Promet je bio manji za trećinu. "Najveći problem koji ističu institucionalni investitori je mala likvidnost, a investicijski fondovi moraju paziti na potencijalna povlačenja sredstava te se stoga odlučuju za strana tržišta gdje je likvidnost veća", kaže Vorkapić.

Reforme i privatizacija
Predsjednik Uprave ZB Investa, Hrvoje Krstulović, kaže kako rast BDP-a i drugi pokazatelji koji ukazuju na potencijal u narednom razdoblju te politička stabilnost uz paralelno provođenje reformi i privatizacije može pozitivno utjecati na tržište kapitala.

"Više ulagatelja bi tada ulagalo u domaće fondove koji bi time imali dodatna sredstva za ulaganje u kvalitetne izdavatelje. Dodatno bi i više domaćih izdavatelja ušlo u fokus investicijskih odluka", smatra Krstulović. Predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić ističe da se rast BDP-a sporije odražava na oporavak burze u odnosu na privatizacije ili nova uvrštenja. "Takvi projekti u znatno bi većoj mjeri utjecali na poticanje aktivnosti na burzi", ocjenjuje Gažić.