Očekivanja za ovu godinu – Beogradska burza

Autor: Tin Bašić , 10. veljača 2011. u 22:00

Za burzu je bolji IPO od besplatne podjele dionica

Na Beogradsku burzu lani je, nakon besplatne podjele građanima, stigla i dionica Naftne industrije Srbije zbog čega je živnulo trgovanje. O tome te o dionicama Telekoma Srbije i beogradskog aerodroma razgovarali smo s direktoricom Gordanom Dostanić.

Naftna industrija Srbije (NIS) uspješno je lani izlistana u Beogradu, a nedavno i aerodrom Nikola Tesla. Dva nova listanja, dok Zagreb već dulje nije imao nijedan.
To je bila besplatna podjela dionica građanima. Jedna i druga dionica našle su se na Prime marketu. Obje su kompanije prepoznale važnost listanja na Beogradskoj burzi. Ove godine očekujemo, iako nemamo konkretan datum jer je natječaj još u tijeku, prodaju određenog postotka Telekoma Srbije. To je kompanija čiji će se udio na temelju zakona također besplatno podijeliti građanima. Riječ je o 15 posto kapitala. Imamo i jednu specifičnu kompaniju koja će se uključiti na tržište. Riječ je o dioničkom fondu u koji je država unijela svoj kapital u dionicama i nešto u gotovini, ali je dionicu tog fonda izlistala na tržište, odnosno podijelila 4,8 milijuna građana. Očekujemo da se i taj fond uključi na burzu.

Kako to da se Srbija odlučila za besplatnu podjelu dionica građanima i treba li i Hrvatska?
Mogu vam jedino odgovoriti s aspekta direktora burze. Za samo tržište kapitala i njegov razvoj i percepciju takve vrste imovine vjerojatno bi bilo bolje da je napravljen IPO nego besplatna podjela. S druge strane kad pogledate kako su te kompanije stvorene i čijim novcem su izgrađene, onda je besplatna podjela dionica i određeno zadovoljenje pravde. Koliko se sjećam, u IPO-ima u Hrvatskoj je bila riječ o povlaštenoj kupnji dionica. Stvar je i pristupa privatizaciji. U Srbiji je recimo svaka od privatizacija, počevši od one prema modelu Ante Markovića, a bilo je čak tri zakona o privatizaciji, odrađena tako da je jedan dio kapitala podijeljen građanima ili zaposlenicima.

Kako se građani snalaze u svemu tome? Vraćaju li se na burzu kada prodaju dionice koje su dobili?
Od nas se čak tražilo da kao burza organiziramo predavanja i objasnimo sve o dionicama. Najveći broj građana su oni koji doista ne znaju kakvom imovinom i čime raspolažu. Mislim da je dobro uređeno to da nisu prepušteni sami sebi u smislu da na svakom uglu i izvan organiziranog tržišta mogu to prodati za sitne novce. Sigurno ne očekujem da svih 4,8 milijuna građana ostane u statusu ulagača.

Je li sporazum među regionalnim burzama jedan od načina kako se one mogu boriti s većim konkurentima?
U konkurenciji velikih moramo našim kompanijama ponuditi način da ostanu tu. Za naš opstanak i razvoj važno je da osiguramo da se domaći kapital ne odlijeva van. Prepoznali smo i to da smo mala tržišta koja su rascjepkana pa stoga nisu zanimljiva velikim investitorima. Možda smo i zanimljivi, ali jednostavno nema mogućnosti da tu ulože veći kapital. Pokušali smo izdvojiti najbolje na našim tržištima od kompanija koje su listane kako bismo ih zajedno predstavili drugim ulagačima. Tako ćemo ovu regiju učiniti zanimljivijom. Inicijativa regionalne burze jest budućnost, ali ovog trenutka mislim da je jako teško stvoriti regionalnu burzu jer bi nam trebala jedna regulativa, jedan regulator i nadzor.

Komentirajte prvi

New Report

Close