Na burzi u Šri Lanci zarada od 117 posto u godinu dana, u Teheranu 54

Domaći ulagači često nisu svjesni mogućnosti ulaganja na relativno malo poznatim tržištima koja bi mogla pružiti dobru zaradu, uz što je nužan i oprez

Svjetska tržišta kapitala, osim onih najpoznatijih te onih u regiji, većini domaćih ulagača su nepoznanica. Nakon kolapsa domaćeg tržišta, razmišljanje o bilo kakvom riziku postalo je tabu tema.

No, prinos od 100 ili 50 posto u samo godinu dana nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Prema podacima Svjetske federacije burzi (WFE, World Federation of Exchanges), najveći skok među burzama članicama federacije u posljednjih godinu dana imala je burza Colomba u Šri Lanci. Tamošnji indeks skočio je čak 117 posto. Burza u Teheranu, odnosno tamošnji indeks TEDPIX u istom je razdoblju skočio gotovo 54 posto. Niz drugih tržišta također je, usprkos globalnoj gospodarskoj krizi, zabilježio impresivan rast koji nerijetko premašuje 30 posto. Domaći stručnjaci i ulagači smatraju kako su ‘egzotična’ tržišta prijeko potrebna u portfelju svakog ulagača. Pored poznatog BRIC-a (Brazil, Rusija, Indija i Kina), tu su i Tajland, Indonezija, Južna Amerika, kao i mnoga druga. “Smatramo da neka od spomenutih tržišta već sada predstavljaju globalne ekonomske sile uz značajan dugoročni potencijal rasta”, kažu u ZB Investu čiji su fondovi ZB global, ZB aktiv te novi ZB BRIC dijelom prisutni na tim tržištima.

Preplašeni ulagači
“Određena tržišta svijeta rastu i šire se bez obzira na krizu. Mi smo baš prisutni na tim tržištima i savjetujemo investitorima alokaciju portfelja upravo prema tim lokalitetima”, savjetuje predsjednik Uprave Ilirike Investmentsa Ivan Ivin. Njihov BRIC fond ulaže i u Tajlandu, na burzi u kineskom Shenzenu i Indoneziji. Burza na Tajlandu je, primjerice, u godinu dana skočila gotovo 40 posto, ona u Shenzenu tridesetak posto, a tu se kreće i prinos burze u Indoneziji. “U usporedbi s domaćih minus osam posto (dionički indeks ZSE u posljednjih je godinu dana pao 8,01 posto, op.a.) ili prosječnim europskim, prinosi svih ovih burzovnih destinacija su zapanjujući”, kaže Ivin. Ističe kako o globalizaciji svi govore, a nikako da shvate da je to dvosmjerna ulica te da i mi imamo priliku od te globalizacije imati i izravne koristi. “Podosta hrvatskih investitora još je prestrašeno i nespremno na ulaganja, čekaju ‘na tribinama’ bolja vremena za Hrvatsku ili za regiju, propuštajući rast drugdje. Kad na jednom kraju svijeta smrkne, na drugom kraju svane, eto tom logikom trebali bi se početi služiti svi koji ozbiljno razmišljaju o investiranju danas”, kaže Ivin. Ipak, upozorava kako nikako ne treba izostaviti Hrvatsku. “I tu ima stvarno jeftinih dionica i pitanje je dana kada će to tržište prepoznati i kada će se cijene tih dionica korigirati. Uz ostalo treba nam i strpljenja”, zaključuje Ivin. Nekoliko je načina kako domaći ulagači mogu svoj kapital oploditi na tim tržištima. “Način na koji bi mogli ući direktno na ova tržišta je ili kupnjom dioničkih investicijskih fondova koji su fokusirani na ta tržišta ili kupnjom ETF-ova koji uglavnom pokrivaju kompletno tržište određene zemlje. Treći način je izravna kupnja pojedinih dionica u zemljama u razvoju preko brokerskih kuća. Ovaj način je najteži jer podrazumijeva ekspertizu za to tržište, a često puta i brokerske kuće imaju ograničenje za male ulagače u pogledu broja zemalja koje su dostupne za ulaganja”, objašnjava Žarko Buzuk iz OTP Investa čiji su fondovi djelomično prisutni na tržištima Kine, Turske, Čilea, Tajlanda, Rusije i Indonezije. Primjerice, dobro ulaganje je u posljednjih godinu dana bila i burza u Čileu s rastom od gotovo 41 posto. Odgovor na pitanje trebaju li domaći investitori ulagati na ovim tržištima, vrlo je jednostavan. “Apsolutno. Smatramo kako bi svaki portfelj onih ulagača koji mogu prihvatiti rizik vezan za tržišta u razvoju, volatilnost prije svega, morao sadržavati i dio investiran na tržištima u razvoju, ali uz uvjet da se ulagači dobro upoznaju s prospektom fondova te da budu svjesni rizika takvih tržišta”, kažu u Adriatica Capitalu čiji su fondovi isključivo izloženi ulaganjima na tržištima u razvoju.

Suprotni trendovi
No, upozoravaju kako prošli prinosi ne garantiraju i prinose u budućnosti, unatoč tome što mogu indicirati trend. “Domaći investitori ne trebaju stajati po strani i čekati bolje dane domaćih tržišta kapitala”, kaže Ivin. Smatra kako mogućnost prisutnosti na udaljenim tržištima nije više znanstvena fantastika. “Ne samo da je to današnjica, ta prisutnost moguća je već neko vrijeme, ali primjećujem da svi investitori i šira javnost toga još nisu u potpunosti svjesni”, ističe Ivin. Ipak, pored izuzetno optimističnih ‘egzotičnih’ tržišta, postoje i ona na kojima su trendovi suprotni. Tako je Bermudska burza, odnosno tamošnji indeks BSX, u posljednjih godinu dana gotovo prepolovio svoju vrijednost (-45 posto). Privlačnost manje poznatih tržišta lakše je objasniti ako se podsjeti na kretanje dionica na razvijenim tržištima u posljednjih godinu dana.

Manja likvidnost
Dionice izlistane na burzi u Tokiju su tako skliznule gotovo 17 posto, dok su sjevernoamerički indeksi bilježili skromni porast u rasponu od 0 do 5 posto. Najlošiji primjer u Europi bila je, očekivano, Atenska burza s gubitkom od 37 posto u posljednjih godinu dana. Slijedi je Ljubljanska s minusom od 21 posto. Usprkos atraktivnosti nekih tržišta postoje i problemi prilikom ulaganja. “Neka od spomenutih tržišta nažalost ne zadovoljavaju osnovne uvjete koje bi tržišta morala zadovoljiti da bi privukla institucionalne ulagače, prije svega pravna sigurnost, mogućnost sigurnog setlementa te likvidnost na tržištima kapitala”, smatraju u Adriatica Capitalu. U PBZ Investu čiji fond I-Stock je izložen tržištima Azije posebno upozoravaju na tržišta “okarakterizirana kao ‘frontier markets’” zbog njihove veće volatilnosti i manje likvidnosti. Iako postoje potencijalni problemi, domaći ulagači mogli bi razmisliti jesu li spremni preuzeti nešto viši rizik i pokušati ostvariti ponekad zamamne prinose na manje poznatim tržištima ili će čekati da se domaća burza konačno probudi.

Nužan oprez

Pravna zaštita i valutni rizik
“Da bi se direktno ulagalo na takva tržišta, potrebno je osim adekvatne likvidnosti pokriti i niz drugih pitanja kao što su pitanje skrbničke banke (custody), konverzije valute, valutne zaštite (FX hedge), regulative i sl. Djelomično rješenje je ulaganje putem ETF-ova, no oni (uz iznimku Čilea i Turske) zasad nisu dostupni”, objašnjavaju u Erste Investu na što sve treba paziti kod ‘egzotičnijih’ burzi.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve