Kupnja obveznica prošla na sudu

Foto: Reuters Foto: Reuters

Sud pravde Europske unije stao na stranu središnje banke eurozone.

Kontroverzni novčani poticaj Europske središnje banke (ECB) - program otkupa obveznica koji se ovoga mjeseca gasi - ipak je bio u skladu s europskim zakonodavstvom. Odluka Europske središnje banke (ECB) o kupnji državnih obveznica bila je opravdana i u okviru bančinog mandata, presudio je u utorak Sud pravde Europske unije (ECJ). Program kupnje obveznica bio je primjereni alat monetarne politike u kontekstu nastojanja Europske središnje banke da stabilizira inflaciju blizu zacrtane razine od nešto ispod dva posto, zaključili su europski suci.

Lepeza mjera

Banka je lepezom mjera nekonvencionalne monetarne politike nastojala potaknuti posustalu inflaciju i aktivnosti u gospodarstvu eurozone nakon financijske krize. Kupnjom državnih i korporativnih obveznica obuzdavali su rast kamatnih stopa, posredno time potičući potrošnju i ulaganja kompanija. Skupina njemačkih znanstvenika i političara podigla je tužbu protiv tog ECB-ovog monetarnog poticaja, tvrdeći da se njime krši zabrana monetarnog financiranja proračuna i da banka njime prekoračuje mandat u sferi monetarne politike i ulazi u nadležnost zemalja članica.

Njemački ustavni sud presudio je u kolovozu prošle godine da “postoje ozbiljni argumenti” u prilog takvom zaključku, ali je pravorijek o tužbi prepustio ECJ-u budući da se odnosi na europske propise. Početkom listopada savjetnik ECJ-a Melchior Wathelet odbacio je tvrdnje o ECB-ovom monetarnom financiranju proračuna i prekoračenju mandata za kreiranje monetarne politike. Budući da je ECB kupovao obveznice na sekundardnim tržištima a ne izravno od vlada, takve se kupovine ne mogu smatrati izravnim financiranjem javnog zaduživanja, objasnio je Wathelet.

Suci ECB-a složili su se s njegovim mišljenjem, odbacivši argument o ECB-ovom prekoračenju mandata i poticanju prekomjerne proračunske potrošnje. ECB-ov program “ne prekoračuje po svemu sudeći granicu nužnih mjera za podizanje stope inflacija”, navodi se u priopćenju suda. “Jasno je, između ostalog, da nije bilo moguće suzbiti rizik deflacije drugim instrumentima koji su (ECB-u) bili na raspolaganju”, zaključili su suci. Središnje banke podižu ili spuštaju ključne kamatne stope kako bi usmjerile inflaciju prema zacrtanoj razini i, u pojedinim slučajevima, potaknule gospodarski rast. Problem je bio u tome što su mnoge zemlje nakon financijske krize spustile ključne kamatne stope blizu nule. Europski suci spomenuli su tu okolnost u presudi, podsjećajući da su i u eurozoni kamatne stope bile blizu nule.

Mogu nastupati

Napomenuli su također da prema zakonima “ECB i središnje banke zemalja članica mogu u načelu nastupati na financijskim tržištima kupnjom ili prodajom financijskih instrumenata denominiranih u eurima”. Potvrdili su ujedno mišljenje savjetnika da ECB-ove kupnje obveznica nisu predstavljale izravno financiranje proračuna zemalja članica budući da ih je banka kupovala na sekundarnim tržištima, a ne izravno od vlada članica koje koriste zajedničku europsku valutu. U tom su kontekstu primijetili i da je program kupnje obveznica bio osmišljen tako da zemlje članice nisu mogle donositi odluke o proračunu na osnovi bančine kupnje obveznica.

 

2,6 bilijuna

eura utrošio je ECB na otkup dužničkih vrijednosnica

Presuda je objavljena dva dana uoči posljednje ovogodišnje sjednice Vijeća guvernera središnje monetarne institucije eurozone. Očekuje se da će ECB u četvrtak službeno najaviti zaključenje programa kupnje obveznica, kako je bilo najavljeno na ranijim sjednicama. Do sada su kupili dužničke papire u vrijednosti gotovo 2, 6 bilijuna eura. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!