Investitori u iščekivanju novog burzovnog booma

Ivana Gažić, predsjednica Uprave ZSE/Žarko Bašić/PIXSELL Ivana Gažić, predsjednica Uprave ZSE/Žarko Bašić/PIXSELL

Likvidnost na burzi trenutno guraju mirovinci, zatim ulagači koji prodaju slovenske dionice i ulaze u hrvatske te strani fondovi.

Pomalo s nevjericom financijska zajednica komentirala je pisanje Reutersa koji godinama umrtvljenom domaćem tržištu kapitala predviđa pravu renesansu.

Prema navodima tog medija, burze u jugoistočnoj Europi mogle bi ponajviše profitirati od politike Europske središnje banke (ECB) i novih upumpavanja novca u europski financijski sustav. Prije tri godine od sličnih mjera ECB-a vrhnje su pobrale burze u istočnoj Europi, Poput Varšavske, Praške i Budimpeštanske burze. Sada je red, tvrdi Reuters, na Bukureštanskoj i Zagrebačkoj burzi koja se tržišnom kapitalizacijom opasno približila mađarskom tržištu. Pomalo laskavo Reuters je burze na Balkanu počastio izrazom "nove zvijezde". Ovogodišnji uspon rumunjskog tržišta kapitala od 11 posto započeo je s tri inicijalne javne ponude (IPO) državnih tvrtki. Predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić ističe da je rumunjska burza u posljednje vrijeme pod snažnim patronatom države koja je po uzoru na neka druga tržišta srednje i istočne Europe, osobito Poljske, odlučila aktivnim pristupom aktualizirati i oživjeti domaće tržište kapitala.

"Također, u Rumunjskoj je provedeno nekoliko doista značajnih privatizacija koje su potakle aktivnu trgovinu na ovom tržištu. Iako su u nas ovi privatizacijski impulsi izostali, čini se da se u posljednje vrijeme ipak aktivirao privatni sektor koji najavljuje aktivnije prikupljanje kapitala putem burze", kaže Gažić. Napominje da sama veličina tržišne kapitalizacije, bez "zdravog" free floata, nije dovoljna da bi tržište moglo bilježiti značajne promete. "U tom smislu daljnja privatizacija i disperzija vlasništva u privatnim kompanijama izuzetno je važna za našu burzu", ocjenjuje Gažić. Indeks Zagrebačke burze CROBEX ove godine bilježi gotovo sedam posto rasta, a Reuters naše prednosti vidi u restrukturiranju kompanija na što ih je prislilila višegodišnja recesija te najavljenim prodajama državnih udjela u Končaru, Hrvatskom telekomu i Luci Ploče. No, domaći analitičari - iako se načelno slažu s optimističnim predviđanjima - upozoravaju da monetarni poticaji neće biti isključivi razlog usponu graničnih tržišta, kako su se balkanske burze do sada definirale.
 

"Ne vidim isključivu vezu između monetarnih poticaja ECB-a i povećanja atraktivnosti tržišta u jugoistočnoj Europi. U okružju niskih kamatnih stopa investitori traže investicije koje im mogu donijeti neki pozitivan povrat, pa uzimaju u obzir i nešto rizičnije investicije. Osim toga, jačanjem dolara europska, pa i hrvatska ekonomija postaje konkurentnija i atraktivnija što je pozitivno za budući rast BDP-a", tvrdi Darko Brborović, predsjednik Uprave OTP Investa. Anto Augustinović, analitičar Erste banke smatra kako bi ECB-ovi monetarni poticaji načelno mogli imati pozitivan utjecaj na europska tržišta kapitala. "Dio te likvidnosti mogao bi se preliti i na tržišta koja nisu imala tako snažan rast kao američka i zapadnoeuropska, u što se uklapa i Zagrebačka burza.

Međutim, puno je čimbenika koji mogu odrediti u kojoj će mjeri domaće tržište privući pažnju i profitirati od toga. Izazovno makroekonomsko okruženje, slab rejting i strukturni problemi u svakom slučaju predstavljaju otežavajuće okolnosti. S druge strane, privatizacije, spajanja, preuzimanja, izlistavanja novih dionica na burzu i druge velike transakcije mogu biti dobar alat za privlačenje novog kapitala na tržište", ocjenjuje Augustinović.Kako bilo, činjenica je da hrvatsko tržište već proživljava opipljivije znake oporavka. Rujan je bio uvjerljivo najbolji mjesec ove godine na Zagrebačkoj burzi s 436,8 milijuna ukupnog prometa i 322,3 milijuna kuna dioničkog prometa. Toliki promet nisu mogli stvoriti mali ulagači, slažu se analitičari, a prema neslužbenim govorkanjima među financijašima, ovolika likvidnost dolazi iz tri smjera.Prvi su domaći mirovinski fondovi, drugi su ulagači koji prodaju slovenske dionice i ulaze u hrvatske, a treći su strani fondovi.

Na pitanje očekuju li nastavak ovakog trenda, na Zagrebačkoj burzi kazali su kako ne mogu komentirati buduće trendove, ali Ivana Gažić podsjeća na činjenicu je da je u rujnu CROBEX probio granicu od 1900 bodova, gdje nije bio još od svibnja 2013. godine. "Rujanski promet na godišnjoj razini veći je otprilike 40 posto, a CROBEX je na 6,5 posto boljoj razini nego u isto vrijeme lani", naglašava Gažić. Hrvatsko tržište nije ekstremno podcijenjeno, ali je teško reći da je u globalu skupo, smatra Darko Brborović. "Dodatno, mora se uzeti u obzir da domaćim kompanijama prihodi stagniraju ili padaju već pet do šest godina. Uz gospodarski oporavak i posljedični rast prihoda kompanija domaće dionice postat će još atraktivnije", zaključuje Brborović.  

Komentari (1)
  • blackstone
    blackstone 15:26 2.10.2014.

    Na burzi samo čekaju šta će država napraviti kao da oni nisu privatna kompanija koja ima svoje dioničare.malo se potrudite,organizirajte neki ipo,evo vam rimac auto skuplja investitore po hong kongu i bijelom svijetu.oni čekaju da im duudi da neke mrvice pa da poprave promet. krajnjol liniji izlistajte svoje dionice kao frankfurtska burza.
    kad ste doveli novi kompaniju na listanje,samo odlaze sa burze.jeste izlobirali da listane kompanije dobiju bolji porezni tretman.jeste uveli kotaciju za kompanije sa manjom trišnom kapitalizacijom.i najbitnije,kad ćete ukinuti posebni režim trgovanja.sramotno da 2014 imamo takav način trgovanja.

    zse se se sustavno uništava zadnjih 7-8 godina,kako bi ga austrijanci kupili za kikiriki,a zna se i čiji su igrači ovi sadašnji.
    mala hrvatska puna domaćih izdajnika.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!