Na Zagrebačkoj se burzi danas očekuje oprezno trgovanje, uobičajeno za početak tjedna, dok će investitori pratiti kretanja na inozemnim tržištima i vijesti iz domaćeg poslovnog sektora.

Svih šest analitičara brokerskih tvrtki, koji su sudjelovali u Hininoj anketi, danas očekuje stagnaciju Crobexa.

Crobex indeks prošloga je tjedna skočio 1,67 posto, na 1.729 bodova, najvišu razinu od 29. travnja, kada je na zatvaranju iznosio 1.739 bodova. Crobex10 ojačao je, pak, 1,11 posto, na 987 bodova.

Redovni promet iznosio je oko 68 milijuna kuna, što je otprilike 12 milijuna manje nego tjedan dana prije. Uz to, ostvareno je i više od 11 milijuna kuna u blok transakcijama, i to dionicama HT-a 8,6 milijuna kuna, a Ericssona Nikole Tesle 2,7 milijuna.

„Nastavak dobrog raspoloženja na domaćem tržištu protekloga tjedna ponajviše je rezultat pozitivnih kretanja na inozemnim burzama. I likvidnost se zadržala na solidnim razinama – u prosjeku je dnevno dosezala 15,1 milijun kuna“, kaže Davor Špoljar, stariji analitičar tržišta kapitala u Erste&Steiermaerkische banci.

Najveći promet, 13,5 milijuna kuna, ostvaren je prošloga tjedna dionicom Ericssona Nikole Tesle, pri čemu joj je cijena porasla 3,9 posto, na 1.361 kunu.

Po likvidnosti slijedi dionica HT-a, s prometom od 8,9 milijuna kuna. Cijena joj je oslabila 0,32 posto, na 155 kuna.

Znatnije se trgovalo i dionicom Leda, kojom je ostvareno 8,2 milijuna kuna prometa, pri čemu joj je cijena skočila oko 5 posto, na 8.780 kuna.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Među likvidnijim izdanjima, najveća dobitnica bila je dionica Đure Đaković Holdinga – cijena joj je skočila više od 32 posto, nakon protuprijedloga za Glavnu skupštinu o povećanju temeljenog kapitala za 194 milijuna kuna javnom ponudom dionica, po cijeni u rasponu od 20 do 60 kuna po dionici.

Znatno je poskupila i dionica Petrokemije, gotovo 14 posto. U međuvremenu, Poslovni dnevnik objavio je da je revizijom postojećih dobavnih ugovora s Inom i PPD-om, i sklapanjem novih za 2015. godinu, Petrokemija ugovorila povoljniju cijenu plina, i to s Inom u visini od 380 dolara za tisuću prostornim metara, a s PPD-om od 325 dolara.

Pojedini analitičari u Hininoj anketi ističu da je riječ je o ugovorima koji bi trebali dati pozitivan doprinos poslovanju Petrokemije, te povećati vjerojatnost uspjeha dokapitalizacije. Naime, kako kutinskoj kompaniji ostaje da trećinu potrebnog plina nabavlja na spot tržištu, moguće je da u prosjeku operativna profitabilnost završi u pozitivnom teritoriju.

Među rijetkim gubitnicama protekloga tjedna izdvajaju se dionice Luke Ploče, sa cjenovnim padom od 4,8 posto, na 475 kuna, te Varteksa za 3,5 posto, Vira za 2,4 posto i Valamar Adrije za 2,3 posto.

„Na domaćem tržištu prisutan je mini-pozitivan sentiment, no teško je procijeniti kakvo će dalje biti kretanje indeksa. U svakom slučaju, danas će se vrlo vjerojatno oprezno trgovati, kao i obično na početku tjedna“, ocjenjuje Špoljar.

I na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle, pri čemu su na Wall Streetu Dow Jones i S&P 500 indeks dosegnuli nove rekordne razine, što se zahvaljuje dodatnom labavljenju monetarne politike Europske središnje banke (ECB) i podacima koji ukazuju na jačanje američkog gospodarstva.

Na Wall Streetu je Dow Jones ojačao 1,2 posto, na 16.924 boda, a S&P 500 indeks 1,3 posto, na 1.949 bodova.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,2 posto, dok je frankfurtski DAX porastao 0,4, a pariški CAC 1,4 posto.

„Na inozemnim burzama vlada prilično pozitivni sentiment, posebice na tržištima zemalja na periferiji eurozone, poput Portugala, Španjolske i Italije. Ponajviše se to zahvaljuje monetarnim poticajima Europske središnje banke u cilju poticanja gospodarstva i izbjegavanja rizika od deflacije“, navodi Špoljar.

Kako dodaje, ovaj tjedan će biti skroman po pitanju makroekonomskih objava.

„Tek u drugom dijelu tjedna očekujemo objavu pokazatelja, i to o zahtjevima za hipotekarne zajmove u SAD-u i prometu u maloprodaji, te industrijskoj proizvodnji u eurozoni, kao i podatke sa tržišta rada u SAD-u“, zaključuje Špoljar.