Zaboravite Drakulu – transilvanijsko čudo je Sibiu

Autor: Zorislav Antun Petrović , 14. srpanj 2011. u 22:00

Hermannstadt, odnosno od 1919. Sibiu, po broju stanovnika tek je petnaesti u Rumunjskoj. Premda ih je tek 1,6%, Nijemci su rado birana vlast u gradu

U mnogočemu je Hermannstadt, odnosno od 1919. Sibiu, bio prvi na području današnje Rumunjske: 1292. tu je utemeljenja prva bolnica, 88 godina poslije prva škola, 1494. prva ljekarna, 1817. je utemeljen Muzej Brukenthal, 1896. tu se prvi put koristila električna energija… I sada je Sibiu jedan od najvažnijih gradova u Rumunjskoj premda je po broju stanovnika tek petnaesti. Međutim, to je ujedno i grad s jednom od najmanjih stopa nezaposlenosti u zemlji: prema službenim statistikama od radno sposobnih stanovnika starih od 18 do 62 godine tek je njih 0,8 posto nezaposleno, odnosno čak deset puta manje nego u ostatku zemlje. Grad kontinuirano privlači strane ulagače i turiste, što mnogi tumače njemačkim štihom koji je duboko utkan u sve njegove pore.

Zauzeli ga Mongoli
Hermannstadt su sredinom 12. stoljeća osnovali njemački doseljenici, mahom iz Saske, na poziv mađarskih kraljeva koji su ocijenili da bi bilo dobro imati u slabo naseljenoj Transilvaniji nekoliko naselja kako bi se Mađarska lakše branila od neprijatelja s juga i istoka. Prvi pisani trag o tadašnjem Hermannstadtu je dokument kojim je 1191. papa Celestin III. potvrdio prepozituru njemačkih naseljenika. Grad je ubrzo postao trgovačko središte i političko središte Nijemaca u Transilvaniji, odnosno “Siebenbürger”, kako se pokrajina zvala jer je u njoj bilo sedam utvrđenih gradova koje su podigli njemački doseljenici.

Kolika je bila opasnost od stalnih upada – prvo Tatara, potom Mongola i naposljetku Turaka – na područje Transilvanije vjerojatno najbolje ilustriraju brojne utvrđene crkve kojih u okolici grada ima popriličan broj – gotovo svako selo je imalo utvrđenu crkvu kako bi se stanovnici mogli zaštiti od pljačkaša. I sam Sibiu, odnosno tada Hermannstadt, bio je jako dobro utvrđen: tri reda zidina oko grada bila su pojačana obrambenim tornjevima tako da su bogatstva njegovih građana bila jako dobro zaštićena. Unatoč tome grad su 1241. zauzeli Mongoli i djelomično ga razorili, no zidine su obnovljene i dodatno učvršćene. Dobar dio zidina postoji i danas, a od 39 obrambenih tornjeva čitavo ih je devet i predstavljaju turističku atrakciju. Da nije bilo fortifikacijskog sustava grad ne bi bio tako dobro očuvan pa možda i ne bi bio europski grad kulture 2007. godine, neposredno nakon što se Rumunjska pridružila Europskoj uniji. Upravo zahvaljujući novcu koji se tada slio u Sibiu grad je doista sjajno uređen za razliku od većine drugih rumunjskih gradova. Centar grada je prekrasno uređen, dva najvažnija trga, Veliki i Mali trg (Piata Mare i Piata Mica), nemaju nijednu zapuštenu fasadu, a od turista se teško probiti.

Gradonačelniku treći mandat
U gradu se od proljeća do jeseni stalno nešto događa – od svibnja do rujna Sibiu je prepun turista, ponajviše onih s njemačkoga govornog područja. Dio njih dolazi vidjeti gdje su to živjeli njihovi djedovi i bake do kraja Drugoga svjetskog rata kad je počeo egzodus Nijemaca, neki žele vidjeti istočno ‘’predvorje Europe’’, kako se Hermannstadt često nazivao u 19. stoljeću, a nekima je jednostavno zanimljivo doći negdje gdje će ih razumjeti. Svi napisi su dvojezični premda je broj Nijemaca u gradu zanemariv: od 155.000 stanovnika iz popisa 2002. svega njih 1,6 posto su Nijemci. Većina populacije, 95,7 posto, jesu Rumunji, dva je posto Mađara, a ostalih svega 0,7 posto. A još 1920., godinu dana nakon što je Hermannstadt pripao Rumunjskoj i postao Sibiu, Nijemci su činili 55 posto ukupne populacije. Međutim, od tada je broj Nijemaca stalno opadao, a do drastičnog ubrzanja je došlo nakon Drugoga svjetskog rata. No kad dođe vrijeme izbora za gradonačelnika, stječe se dojam da su Nijemci većina. Klaus Werner Johannis, predsjednik Demokratskog foruma Nijemaca u Rumunjskoj, već je treći mandat gradonačelnik. Prvi put, 2000. godine, pobijedio je s gotovo sedamdeset posto glasova, a na izborima 2004. i 2008. osvojio je više od 85 posto glasova.

Štoviše, i u gradskom vijeću Demokratski forum ima apsolutnu većinu tako da Johannis nema većih problema u provođenju svojih ideja koje se njegovim sugrađanima očito sviđaju. I dok druge stranke manjina dobivaju otprilike glasova koliko je pripadnika dotične manjine u izbornoj jedinici, Demokratski forum dobiva puno više glasova nego što je Nijemaca u Rumunjskoj tako da je stranka na vlasti u još pet gradova u Transilvaniji. Jednostavno, Rumunji doživljavaju Nijemce kao odgovorne, marljive i nekorumpirane ljude i skloni su im dati glasove, barem u Transilvaniji, jer ih smatraju zaslužnima za puno toga dobroga – od radnih navika pa do organiziranja svakodnevnog života. Za razliku od ostatka Rumunjske u Sibiuu vozači staju ispred pješačkog prijelaza i svi su jako ponosni na to. Odnosno, kako to tumače Rumunji iz drugih dijelova zemlje, to je “transilvanijska stvar” – žitelji ove pokrajine vole dokazivati da su dio Europe u svakom pogledu. A Sibiu, odnosno Hermannstadt, to doista jest: svaki taksist uključuje taksimetar i daje račun na kraju vožnje, ulice su čiste čak i za njemačke standarde, u svakom lokalu će se dobiti račun uz piće…

Komentirajte prvi

New Report

Close