Projekt Ilica: Q’Art i ove godine cilja na revitalizaciju ove zagrebačke ulice i njenih napuštenih dvorišta i uličnih prostora, a od 18. do 25. svibnja kreativci preuzimaju prostor u centru grada i donose bogat kulturno-umjetnički program na devet lokacija.

U pitanju je projekt koji će trajati pet godina i njegov je ključni cilj podizanje svijesti javnosti koliko je važno vratiti kulturu u zajednicu, među ljude. Pri osmišljavanju projekta Aleksandru Battisti Iliću i Ivani Nikolić Popović, autorima i organizatorima bilo je važno aktivirati zajednicu, s namjerom da ona odlučuje o kulturi, programu i raspolaganju prostorima u javnom i gradskom vlasništvu. Prošle su godine zabilježili 38 izvođača, 486 sudionika na radionicama i predavanjima, 786 posjetitelja izložbi i čak 73 prijedloga građana za nove sadržaje. Bili su prisutni u tri napuštena prostora i realizirali su 11 radionica, 14 predavanja i sedam izložbi, a u ovogodišnjem izdanju su se aktivirale i brojne udruge i obrti.

AKTIVIRANJE NAPUŠTENOG

Projektom planiraju aktivirati devet napuštenih prostora u kojima će se održavati programi, uz dodatno aktiviranje javnih prostora poput Britanca, Akademije likovnih umjetnosti, parka Rokov perivoj te parka između Dalmatinske i Ilice. Kako kaže Ivana Nikolić Popović, predsjednica Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija i jedna od idejnih začetnica Projekta Ilica, ti prostori postaju mjesta za glazbene programe, filmske projekcije, plesne izvedbe i gastronomske delicije.

“Prema našoj analizi samo u Ilici od broja 1 do 212 postoji oko 76 neaktiviranih prostora. Napuštene trgovine u samom središtu grada pravo su ruglo i turisti se često iznenade jer se čini kao da je bolest poharala Ilicu. Aktiviranjem tih prostora povećala bi se turistička atraktivnost grada, no još je važnija činjenica da se dobrim odabirom te omjerom kulturnih i komercijalnih sadržaja povećava kvaliteta ponude i sadržaja koji grad nudi”, objašnjava Nikolić Popović.

Napominje da unatoč tome što je sukladno ekonomskim pokazateljima, kreativna industrija u Hrvatskoj druga po udjelu u BDP-u (za razliku od Europe gdje je treća), ona je kod nas još uvijek neprimijećena, neafirmirana i ne koristi se dovoljno kao sinergijska snaga za ostale industrije.

SUSTAV NE RAZUMIJE POTREBE

“Kod nas još 70 posto svih gospodarstvenika ne koristi kreativne industrije kao svoju snagu. U Europi je situacija drugačija jer postoje sustavi poticanja, razvoja ulaganja i sustavi poreznih olakšica za razvoj sektora. Doista je neobično da danas u poticaje koje daje HAMAG BICRO nije uključen niz kreativnih industrija poput elektroničkih medija, nakladnika, audiovizualnog sektora ili oglašivačka industrije. To je jasan pokazatelj da sustav ne razumije zašto su one važne za razvoj gospodarstva”, smatra Nikolić Popović.

Od prošle godine useljena su tri prostora u kojima su sada boutique La Bestia, Art galerija Kamba i ugostiteljski objekt s afričkom kuhinjom. Kao pozitivne primjere navodi Veliku Britaniju koja je pokrenula projekt Great Britain kroz koji je uloženo 118 milijuna funti u razvoj i poticanje sektora i nakon tog razvojnog ciklusa ostvaren je povrat od milijardu i 800 milijuna funti. Drugim riječima, povećao se udio kreativne industrije u BDP-u, njeni prihodi, a i broj zaposlenih. Dobar primjer je i pariški projekt Plateau Urbain pokrenut prije pet godina zahvaljujući kojem je dosad aktivirano 15.000 kvadrata napuštenih prostora.