U Hrvatskoj na snagu stupio Pravilnik o biciklističkoj infrastrukturi, evo što donosi

Autor: Poslovni.hr/Hina , 09. travanj 2016. u 09:55
Foto: Damir Špehar / Pixsell

Biciklisti smatraju da je nepostojanje pravilnika bilo prepreka ozbiljnijem bavljenju biciklističkom infrastrukturom.

Budući da je prošlo osam dana od objave, na snagu je ovih dana stupio Pravilnik o biciklističkoj infrastrukturi, a Ministarstvo prometa je prihvatilo 40-ak prijedloga Sindikata biciklista od predanih 90-ak, no stupanjem na snagu tog pravilnika u Zagrebu su se zatekli kilometri prometnica nepropisne infrastrukture.

S obzirom da je biciklistički promet u Hrvatskoj zadnjih dvadesetak godina bio određen s tek par članaka u Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, ovaj korak je Sindikat biciklista pozdravio. No dio postojeće infrastrukture biciklističke prometne mreže u prijelaznom razdoblju od tri godine mora se prilagoditi ili će postati nezakonitom, poručili su iz te udruge.

"Kvalitetna biciklistička infrastruktura nemoguća je bez preraspodjele prostora na cestama, uz tek sporadične kompromise na račun pješačkih površina. Pravilnik bi svojim odredbama mogao značiti pozitivnu revoluciju u planiranju i organizaciji cestovnog prometa u Hrvatskoj", kazao je predsjednik udruge Sindikata biciklista Tomislav Nakić-Alfirević.

Biciklisti smatraju da je nepostojanje pravilnika bilo prepreka ozbiljnijem bavljenju biciklističkom infrastrukturom, a sada će se kod izgradnje novih i rekonstrukcije postojećih prometnih površina morati poštovati definirana obvezujuća načela planiranja te elementi za projektiranje, izgradnju i održavanje biciklističke infrastrukture.

No, neki od biciklista su već uvidjeli kako je prema Članku 13. tog pravilnika obvezno postojanje zaštitnog pojasa za odvajanje od kolnika i uzdužno parkiranih vozila,  a time mnogobrojne prometnice ne mogu ostati u današnjem stanju.

"Žerjavićeva – Trenkova – Hatzova, Branimirova, Zahorova, Koturaška, Boškovićeva – Hebrangova, Bauerova, Palmotićeva, Most Slobode, Klaićeva, Vukovarska, Savska, Republike Njemačke, Avenija Dubrovnik, Antallova, Tomljanovića-Gavrana, Radnička od Vukovarske do Heinzlove, Heinzlova i druge, zbog nedostatka prostora postaju nepropisne biciklističke prometnice, stoga se postavlja pitanje kako će se to riješiti u sljedeće tri godine", komentirao je jedan je biciklist na facebook profilu Sindikata.

Sindikat biciklista pohvalili 'solidna i progresivna' rješenja

Sindikat je istaknuo da se temeljem njihovih primjedbi izbacilo dosta loših formulacija iz ranijeg nacrta, te da su mnogobrojni prijedlozi usvojeni i korektno formulirani u završnoj verziji Pravilnika. Pohvalili su i 'solidna i progresivna' rješenja koja omogućuju kvalitetnu biciklističku infrastrukturu.

Sindikat je zadovoljan što su definirani strogi uvjeti za vođenje biciklističkog prometa na nogostupima i zaštitne širine u odnosu na bočne prepreke. "Tamo gdje posebnih biciklističkih površina nema, uvodi se obveza uvođenja prometne signalizacije na cestama za mješoviti promet, čime se osvještava sve sudionike prometa na pravo i obavezu vozača bicikala da se kreću cestom", istaknuto je.

Kao dobar novitet naveli su obvezu posebne prometne regulacije na cestama za mješoviti promet. Osobito su zadovoljni uvođenjem biciklističke trake na prometnici s jednosmjernim prometom, izvedene u smjeru suprotnom od smjera kretanja motornih vozila, koja dakako mora biti uredno označena prometnim znakovima, a uobičajena je inozemna praksa.

Pozdravili su unošenje kategorije prometnice "biciklističke ceste", čija je namjena izgrađivanje međugradskih biciklističkih ruta, premda se boje da je previsok prag minimalnog biciklističkog prometa za njihovu realizaciju.

Pravilnikom je uvedena i nova kategorija mješovite pješačko-biciklističke površine bez 'crte razdvajanja', a što je uvjetovano niskom gustoćom prometa u vršnom satu. Time se biciklistima omogućava legalno kretanje nogostupima, uz poštivanje prednosti pješaka.

Izrazili su zadovoljstvo što su definirana obvezujuća načela po kojima se biciklistička prometna mreža mora graditi na način da bude sigurna, ekonomična, atraktivna, ali i kontinuirana i cjelovito ukomponirana u okolnu cestovnu infrastrukturu. 

"Dakle, ne može se dogoditi da završetak biciklističke staze nije uredno spojen na kolnik, odakle će bicikl po zakonu nastaviti vožnju", rekli su biciklisti ističući pozitivne novosti u pravilniku.

Pohvalili su uvođenje obveze osiguravanja zaustavne preglednosti između površine za kretanje bicikala i ostalih prometnih površina, osobito na privozima križanjima. "Ovo će obvezati projektante da se ozbiljnije posvete označavanju biciklističkih površina koje će  morati biti u skladu s pravilima struke", kazali su.

Dugo razdoblje nikakvih pomaka

Više od dvadeset godina je bilo potrebno da ovo prometno polje dobije Pravilnik za izgradnju infrastrukture, a porazno je da je od javne rasprave završene na Badnjak 2014. godine, do objave konačnog Pravilnika prošlo 15 mjeseci, upozorili su biciklisti.

Što se tiče prometnice Tratinska-Ozaljska, a Trešnjevka slovi kao kvart s najmanje biciklističkih staza, nema nikakvih službenih podataka da se planira ikakva biciklistička površina, iako bi se označena parkirališta duž te prometnice mogla prenamijeniti za adekvatne biciklističke površine.

Negativne stavke unesene u pravilnik

Ocjenu kvalitete dokumenta biciklisti su umanjili zbog, kako kažu, važnih elemenata koji nisu našli mjesto u Pravilniku unatoč tome što su na njih upozoravali.

"U pravilniku se mogu naći i loše smjernice. Primjerice, koliko god se do sada biciklističke staze crtale bez kriterija, novi pravilnik je definirao uvjete koje je gotovo nemoguće ispuniti da bi se izgradila nova biciklistička staza. U nekim slučajevima zbog zahtjeva širine zaštitnog pojasa i gradnje zaštitnih ograda prema kolniku onemogućit će se izgradnja staza uz prometne ceste gdje su one najpotrebnije", upozorava Sindikat biciklista.

No pojavila se i nedoumica što pravilnik znači za krajnje korisnike ako prijelazni rok određuje da će tek za tri godine sadašnja infrastruktura postati nepropisna. U međuvremenu korisnici i dalje moraju poštovati signalizaciju koju zateknu na prometnicama.

"Međutim, sva nova cestovna i biciklistička infrastruktura morala bi biti izgrađena u skladu s pravilnikom. Više se ne bi smjela pustiti u promet nova ili rekonstruirana prometnica koja ne omogućava biciklistima svih dobi da se na siguran način kreću biciklom", kazali su iz udruge.

Pozdravili su što je definirana tablica minimalnog broja parkirnih mjesta za bicikle uz pojedine vrste građevina po namjeni, poput bolnica, obrazovnih ustanova, trgovačkih centara.

Komentari (5)
Pogledajte sve

ovo je klasičan primjer domaćeg novinarstva kako se iz jednoe ozbiljne teme tipa ovo Vaš link …
može napraviti sprdačina

Da sve bude jos bolje, ovo je slikano u Bjelovaru na korzu gdje je pjesacka zona i zabrana je voznje biciklom.

Pješaci ovime više nemaju nigdje svoja vlastita mjesta kretanja, sigurna i zaštićena, od ozljeda i uznemiravanja(dječak iz Osijeka oboren pred svojim ulazom, komatozan, stara gospođa u Petrinjskoj sa lomom ruke pred izlogom, i more toga što mediji prešućuju, svi svakodnevni udari u leđa, lakat, potegnute torbice sa ramena, premlačivanja viđena na drugima i doživljena na sebi kada se pješak usudi prigovoriti).O prepadima, proletavanjima,slalomima -iznenada,nečujno ili uz zvonjavu, oboje jednako stresno- te o prostotama da se ne govori.
Nogostupi postaju “prometne površine”, hodanje je “promet” koji nema svoj prostor, izjednačeno je sa vozilima-biciklima kojima je sve podređeno, na raspolaganju im je svaka površina, s time da su one, oznaćene kao njihove, rezervirane samo za njih. Na račun pješaka je sada legalno natovarena sva problematika gradskog prometa, i odobrena sva ta dosadašnja eskalirajuća praksa, ostavljen je na milost, “dobru volju” i vještinu tih jahača željeza od 10-15kg+težina vozača, sa kacigama, slušalicama, za koje nema pravila već mogu neobuzdano njegovati svaki svoj slobodni stil bravura,brzine,po Jurišičevoj, Ilici, Bogovićevoj, Oktogonu, prolazu Harmica (“vršna gustoća pješačkog prometa”???). Sada se ukida i formalna crta razdvajanja pješaka i biciklista na nogostupu, odnosno biciklisti ih sada i službeno mogu ignorirati,što su činili i do sada, bez sankcija službi dužnih provoditi propise,uz odobravanje njihovih aktivista i udruga.Zaštita pješaka je sada i službeno nevažeća, i bilo koja ozljeda koju dožive od biciklista na pločnicima je stvar osobnog sudskog razračunavanja sa odbjeglim NN biciklistom koji nema identifikacijske oznake : kult “zdravlja” i ekologije doveden do zakonski blagoslovljenog zlostavljanja, kakve nezdrave duše u sportskim tijelima, kakav ciničan i neodgovoran zakonodavac, sveopća premoć nasilja.

ovo dvoje na slici su genijalan primjer. imaju kišobrane ali ne i blatobrane.

New Report

Close