Neizmjerni su potencijali kojima Hrvatska raspolaže za razvoj svih mogućih oblika pustolovnoga turizma. Mala je to tržišna niša, no s velikom tendencijom rasta. Međutim, u nas je ponuda disperzirana, nedovoljno organizirana i često prepuštena pojedincima entuzijastima. Ponuda komercijalnih pustolovnih aktivnosti i dalje je slaba iako može uveliko obogatiti hrvatsku turističku ponudu i produljiti sezonu.

Tim više jer na globalnom svjetskom tržištu vrtoglavo raste zanimanje turista za aktivnim odmorom, ali i onih kojima to postaje stil života. Svakako i zbog činjenice da je takvima uz pustolovni duh i ljubav prema prirodi obično zajedničko dublji džep. Država je nezainteresirana za taj biser svoje ponude, pa ne postoje egzaktni podaci koliko Hrvatska uopće zarađuje od adrenalinskih užitaka, nema ni sustavne državne promidžbe toga segmenta na stranim tržištima, ne postoje statistike kojima bi se pratili trendovi rasta. Neslužbene ankete govore kako je svaki treći hrvatski gost zainteresiran za neki od oblika aktivnog odmora, registrirano je nekoliko stotina obrta koji se bave nekim od oblika pustolovnoga turizma. Zakon o pružanju usluga u ugostiteljstvu ne propisuje jasne uvjete tko zapravo ima uvjete, odnosno stručnost i licenciju baviti se rizičnom vrstom zabave. Jedinstvenom ponudom i usmenom predajom Hrvatska se pozicionirala među poželjnija svjetska odredišta adrenalinskih užitaka, a bez premca je lider u regiji i u tom selektivnom dijelu turističke ponude iako se u tom pogledu sve jače pozicionira Crna Gora čiji je cjelokupni državni turistički slogan “divlja ljepotica” koja i u pustolovnom smislu sve uspješnije kombinira more, planine i kanjone. Apsolutno svi krajevi Hrvatske imaju potencijal za razvoj toga segmenta ponude, bilo da je riječ o planinama, moru, kanjonima, rijekama ili spiljama. Privlače sve više sudionika brzorastuće adrenalinske zajednice u kojoj su ljudi svih dobi i zvanja, od studenata, liječnika preko menadžera, znanstvenika do sportaša. I kao zemlja pustolovnog turizma Hrvatska je posebno popularna u SAD-u koji od avanturističke ponude godišnje uprihodi više od 130 milijardi dolara. National Geographic Adventure istaknuo je našu zemlju kao najbolju destinaciju za pustolovni turizam u 2006. godini, a i u ovoj je godini ondje apsolutni hit. Hrvatsku pustolovnu priču odlično prodaju strane putničke agencije koje su potencijale bolje prepoznale i utržile od domaćih. Alpinist Kristijan Grubišić, kao turistički vodič za pustolovne ture, radi za jednu od najvećih svjetskih putničkih agencija za pustolovni turizam u SAD-u te stoga masovno američke goste vodi po pustolovnim turama po našoj zemlji. “Od 90-ak država u ponudi ove agencije Hrvatska je na drugom mjestu po prodaji pustolovnih aranžmana, u konkurenciji Tibeta, Novog Zelanda, Antarktika i sl. Američke goste, među kojima sam imao i 80-godišnjaka, vodim obvezno u Dubrovnik i njegovu okolicu gdje kombiniramo see kayaking, bicikliranje po kontinentu, potom idemo na trekking po Paklenici, na Plitvice i Velebit. Popularne su i biciklističke ture po otocima Braču, Hvaru i Visu gdje također odlazimo”, objašnjava Grubišić i dodaje kako ga često skupina pojedinaca iz inozemstva jednostavno angažira kako bi ih vodio po pustolovnim turama.

Zanimanje za alpinizam
Ističe kako za alpinizam vlada veliko zanimanje, a za alpinističke škole predbilježbe su pune pola godine unaprijed. Klek u Gorskom kotaru kolijevka je hrvatskog alpinizma, a ljubitelji uspona na visine po teško pristupačnim i strmim stijenama posebno vole planine koje dodiruju more. “In” je Anića kuk u Velikoj Paklenici i Biokovo. Po strmim liticama penjači se vole penjati bez pomagala, a penjačka oprema i uže služe tek kao pomagala – riječ je o sve popularnijem sportskom penjanju, a najpopularnija penjališta su Dvigrad u Istri, Marjan iznad Splita, Golubinjak pokraj Lokava, Gorsko zrcalo na Medvednici i Kalnik. Rafting, pustolovne utrke, skokovi iz zrakoplova, bungee jumping, canuing, cayaking, canyoning, paragliding, spuštanje u spilje i jame, off road utrke, brdski biciklizam, samo je dio adrenalinske priče koja živi u Hrvatskoj, a kojoj pribjegavaju avanturisti željni adrenalinskog “dopa”, uspješnoj terapiji za povratak u stresnu svakodnevicu. Adrenalinski sportovi poznati su i po tome što potiču neku vrstu ovisnosti i pomiču granice vlastite izdržljivosti. Jedna od najbrže rastućih adrenalinskih zajednica su slobodni penjači koje uz pustolovni duh krasi vrhunska fizička kondicija i psihološka stabilnost. U Njemačkoj, zemlji nogometa, registrirano je primjerice više slobodnih penjača nego nogometaša. Mnogi od njih već su bili na kultnom okupljalištu slobodnih penjača iz svih krajeva svijeta – NP Paklenici, gdje se čak održavaju i međunarodna natjecanja u brzinskom penjanju po visokim strmim stijenama koje su posebno u proljeće i ljeto prepune slobodnih penjača kojih se u nas podosta može zateći i na liticama iznad Omiša, Trogira, popularan je i srednji Velebit, Limski kanal, Dvigrad, Mošćenička Draga, splitski Marjan, Papuk, Okić…

Osim Nijemaca, u Hrvatsku na slobodno penjanje dolazi dosta Talijana, Francuza i Austrijanaca. Nijemci su ljubitelji i vodenih adrenalinskih užitaka, kao i Britanci, Česi, Japanci i dr. Inače, skijaška Austrija broji više prihoda od ljetnog nego zimskog turizma, i to u velikoj mjeri zahvaljujući pustolovnim aktivnostima. “Imamo genijalne prirodne potencijale i ne trebaju nam adrenalinski parkovi koje druge zemlje moraju graditi. Sve je na dlanu, samo valja pametno prodavati i čuvati prirodu. Adrenalinski sportovi svakako pružaju niz mogućnosti za razvoj turizma i produženje sezone, a sudeći prema interesu i stanju na tržištu, uz kvalitetno razrađenu ponudu i dobru promidžbu Hrvatska bi mogla prilično zaraditi. Nažalost, promocija hrvatskog pustolovnog turizma u svijetu neopravdano je zanemarena, a država nezainteresirana. Ljubitelji avanturizma poput slobodnih penjača, primjerice, često dolaze samoorganizirano, a nije rijetkost da se u stranoj putničkoj agenciji uplaćuje aranžman koji će uključiti i avanturističku aktivnost u Hrvatskoj”, kaže Tanja Kraljić, glavna urednica prvog pustolovno-sportskog portala u Hrvatskoj www.adventure-sport.net, i ističe kako u sjeni nogometa, rukometa i košarke adrenalinski sportovi doživljavaju pravu ekspanziju. Mokra, uzbudljiva i divlja zabava – rafting sve je popularnija, a uz već razvikane raftinge na Dobri, Cetini, Kupi, Korani, Krki i Mrežnici, ove je godine posebno popularan rafting na Zrmanji, u kanjonu jednom od najljepših u Europi.

Ekspanzija ronjenja
Crna Gora raftere privlači Tarom, BiH Unom, a Slovenija Sočom. Rafting se počeo kombinirati i s paintballom, koji je postao već neizostavan segment team buildinga. Canyoning je jedna od novijih i sve popularnijih avanturističkih aktivnosti koja kombinira spuštanje niz uže, slobodno penjanje, skokove u vodu i alpinizam, a jedno od popularnijih mjesta je takozvani Vražji prolaz nedaleko od gradića Skrada i Cetina gdje je razvikan kanu safari. U kanjonu morate hodati, skakati, plivati i penjati se što povećava izazov i adrenalin. Raste interes amatera i za speleologijom čiji su potencijali nedovoljno iskorišteni. Cerovačke pećine kod Gračaca naša je najveća i najpoznatija turistički uređena spilja. Čovječje ribice mogu se, među ostalim, promatrati u jami Baredine kod Poreča, a na otoku Krku obnovljena je turistička staza u spilji Biserujki. Speleolozima je dobro poznata i Manita peć u Paklenici te spilja Vranjača na obroncima Mosora gdje u dvije dvorane turisti mogu uživati u sigama različitih dimenzija. Ljubiteljima speleologije Zagreb nudi spilju Veternicu na Medvednici s fosilnim ostacima praživotinja i mnogim šišmišima. Najdužu neprekinutu turističku tradiciju ima pak Modra spilja na otoku Biševu. Zbog vrlo atraktivnog podmorja pravu ekspanziju doživljava ronjenje. Jadran je inače olupinama najbogatije more na svijetu na čijem je dnu petnaestak tisuća potonulih plovila, a s bocama mogu roniti već i djeca od deset godina. U trendu je i vožnja kajaka po moru za što se odlučuju mahom stranci. U svijetu su velik trend i pustolovne utrke kojih je u nas sve manje jer su skupe i sponzorima nezanimljive. Riječ je o utrkama koje ujedinjuju više sportskih disciplina: planinsko trčanje – treking, brdski biciklizam, kajak, plivanje, rolanje, spuštanje konopom niza stijenu. U tri do pet dana prelazi se tako 300 do 500 kilometara, a u nas su se održavale gotovo u svim hrvatskim krajevima. Među ljubiteljima adrenalinskih užitaka sve je popularnije spuštanje padobranom sa strmih brdskih padina i vrhova – paragliding.

Letovi s Biokova
U nas se tako leti s vrhova Biokova, Ravne gore, Japetića, Vidove gore na Braču, Ivanščice, Kleka. Bez dozvole pilota ne smije se letjeti, a u tandemu s iskusnim pilotom mogu ga probati i potpuni laici. Moguće je letjeti i balonom, mahom iznad Zagreba i Zagorja, a popularni su i skokovi iz zrakoplova. Popularan je i brdski biciklizam. Pustolovima je Hrvatska posebno atraktivna ljeti, kad, primjerice, penjači spajaju more i planinu. Postali su im zanimljivi otoci Brač, Cres i Hvar koji grade imidž pustolovnog turizma, a uredili su penjališta i staze za brdski biciklizam. Sve popularnije je i zmajarenje na vodi, jedan od najuzbudljivijih i omiljenijih sportova današnjice, koji se svijetom počeo širiti posljednjih desetak godina. Riječ je o glisiranju na valovima uz pomoć zmaja. Taj sport okuplja sve više zaljubljenika. Morski kanal ispred Bola je zbog svog položaja idealan za “kajtanje” na maloj dasci, nalik snowboarderskoj, s nogama u vezovima, surfera velik zmaj vuče po površini vode. Tijelo je jedina veza između zmaja i daske, koje istovremeno treba kontrolirati – pilotirati zmaja i upravljati daskom po vodenoj površini. U Hrvatskoj se kajtanje može naučiti u Bolu na Braču, u Omišu i Ninu kod Zadra. Tečaj kiteboardinga traje tri do pet dana. Wakeboarding, jedan od najnovijih sportova na vodi i vrlo uzbudljiva varijanta daskanja po valovima uz pomoć vučnice ili broda, osvaja i Hrvatsku. U Puntarskoj dragi između Punta i Krka na otoku Krku otvorena je vučnica za wakeboarding, jedna od najnovijih u Europi i jedna od rijetkih smještenih na moru, a “vejkati” se može i u Poreču, Crikvenici i na Zrću.