Zlato je omiljeno utočište ulagača u razdobljima krize i upravo posljednjih mjeseci obara rekorde u vrijednosti. Sredinom tjedna, pod utjecajem dužničke krize u eurozoni i straha od pada vrijednosti američkih obveznica, cijena zlata je preskočila fantastičnih 1600 dolara po unci. Postane li grčki bankrot izvjestan i snize li agencije zasad prvorazredni rejting američkih državnih vrijednosnica, odbacivanje riskantne imovine i prebacivanje uloga u plemenite metale odvijat će se još većom brzinom pa bi cijena zlata mogla dosegnti 2000 po unci (1 unca = 28,35 grama).

Osim imućnim i dalekovidnim građanima zlato je omiljena imovina i državama. Dakako, u mnogo većim količinama. Zlato služi kao osiguranje za podmirivanje financijskih obveza, kad sve druge mjere pretrpe neuspjeh. Otud izraz “zlatna rezerva” koji se metaforički rabi češće nego doslovno. No ne postoji pravni mehanizam kojim bi se zaduženu državu moglo natjerati da proda svoje zlato, pa makar radi otplate dijela duga. Neke visokozadužene države navukle su posljednjih mjeseci gnjev financijskih stručnjaka zbog odbijanja prodaje svojeg zlata radi smanjenja duga. Grčka, čiji dug premašuje 330 milijardi eura, i dalje sjedi na svom zlatu i okreće se bolje stojećim zemljama Europske unije, koje su joj nedavno odobrile drugi paket pomoći u dvanaestoznamenkastom iznosu. Grčka narodna banka u sefovima drži 125 tona zlata i možda čeka da plemenitoj kovini cijena još naraste kako bi ga tek onda trampila za novac. Portugal, sa sličnim brojem stanovnika, u još je bizarnijoj poziciji jer je vlasnik čak 383 tone zlata koje bi mogao prodati za 13,3 milijarde eura. No i Lisabon mudro šuti i pušta da mu EU dade paket od 80 milijardi eura pomoći. U ranim danima eura portugalska je Narodna banka prodala zlata u vrijednosti od 2,8 milijardi eura kako bi povećala likvidnost, no 2007. ga je prestala prodavati, nekako u isto vrijeme kad i Grčka.

Neprobojan kao Fort Knox
Budući da su zlatne zalihe golema vrijednost koja ne zauzima velik prostor te se dade lako otuđiti i odnijeti, mjere osiguranja pod kojima se čuva su maksimalne. Neke države poput Švicarske i Irana mudro drže u tajnosti podatak o lokaciji svojih zlatnih poluga i drugih dragocjenosti. Najveće zlatne rezerve u apsolutnom iznosu imaju Sjedinjene Američke Države, a dvije lokacije na kojima je pohranjena njihova glavnina sinonim su za sigurnost i neprobojnost. Američki zlatni trezor u Fort Knoxu simbol je neosvojivog utvrđenja, u koje se ne bi mogao uvući ni Ethan Hunt. Ova građevina u Kentuckyju i jest, kao što joj ime kaže, vojna utvrda, no njezine su zidine za potencijalnoga kradljivca najmanji problem. Tko bi i uspio svladati granitne zidine i proći pored stražara naoružanih strojnicama, našao bi se pred trezorom zaštićenim 22-tonskim vratima. Brava na vratima je toliko složena da je za njezino otvaranje potrebna akcija nekolicine ljudi, od kojih svatko zna samo dio kombinacije. No ni to nije zadnja prepreka: Fort Knox i danas služi kao vojna baza te je u njemu i oko njega raspoređeno 30.000 vojnika s pripadajućim tenkovima, oklopnim transporterima i helikopterima Apache. Logično je da se nitko nije odvažio na pokušaj pljačke Fort Knoxa, barem koliko je poznato javnosti.

Iako je Fort Knox dom za 5046 tona zlata, 2,5 posto svog ikad obrađenog zlata u povijesti, još je više ovog metala spremljeno u njujorškom Trezoru saveznih rezervi. Ispod ulica na Manhattanu nalazi se 7716 tona zlatnih poluga, a sigurnosne su mjere toliko stroge da ljudi uopće ne ulaze u trezor: poluge u njemu slažu ili iz njega vade roboti, kojima se upravlja izvana. Oko trezora je i ekipa vrhunski treniranih zaštitara koji nišane preciznije i od Prljavog Harryja. Ako britanski premijer David Cameron ima prljavih tajni, recimo snimaka konspirativnih razgovora s Rupertom Murdochom, zacijelo bi ih želio pohraniti na mjestu sigurnom kao što je Bank of England Gold Vault (Zlatni trezor). U toj građevini stanuje 4600 tona zlata, što britanskog, što tuđeg, po čemu je ovaj trezor među najbogatijima na svijetu. Zidovi su mu toliko debeli i otporni da su se službenici banke skrivali iza njih za vrijeme napada “Luftwaffea” u Drugom svjetskom ratu. Otvaranje vrata trezora naporna je operacija, koja uključuje glasovne naredbe, ključeve i šifre. I još neke mjere koje javnosti nisu poznate. Srebro je mnogo manje vrijedno od zlata, ali je podjednako privlačno ulagačima željnih sigurnosti. Londonski Silver Vaults koristi istovrstan trezor kakav su Amerikanci rabili prilikom nuklearnog testiranja u Nevadi. Cilj testiranja bilo je utvrđivanje razorne moći 37-kilotonske bombe, no njezina je eksplozija uspjela samo razbiti čeličnu oplatu, ali ne i razbiti trezor. Tijekom Drugoga svjetskog rata njemačke su bombe srušile banku u kojoj se nalazio trezor, ali je sam trezor ostao neoštećen.

Švicarsko zlato možda u Bernu
Madridski Trg Cibeles mjesto je na kojemu navijači Real Madrida, odnosno Atletica, slave osvajanje trofeja. Trideset pet metara duboko ispod fontane na Cibelesu nalazi se trezor u kojemu Banco de Espana čuva državne zlatne zalihe. Prostorija otvorena 1936. ima površinu od 1500 četvornih metara, a do nje se dopire kroz troja sigurnosna vrata. Vanjska su vrata debela 16,5 tona, srednja 15 tona, a unutrašnja osam tona. Osim zlatnih poluga u trezoru se čuvaju i zlatnici iz raznih epoha, a ukupna je vrijednost pohranjenog zlata u travnju iznosila osam milijardi dolara, što nije mnogo u usporedbi s brojem stanovnika (45 milijuna) i opsegom gospodarstva. Švicarci imaju primamljive zlatne rezerve više od tisuću tona, osme na svijetu u apsolutnom iznosu. U skladu sa svojom poslovičnom diskrecijom i tajnovitošću ne govore javnosti gdje drže svoje zalihe žutog metala. Smatra se da su one smještene u velikim podzemnim sefovima blizu zgrade konfederalnog Parlamenta u Bernu, no gdje god bili možemo računati na to da su i tehnološki i konstrukcijom neosvojivi. Emirat Dubai strahovito je zadužen, po glavi stanovnika više od Grčke, ali sjedi na priličnoj količini zlata, čija je točna vrijednost nepoznata. Dubajski Zlatni trezor dovršen je 2009., a nalazi se unutar Dubai Multi Commodities Centera. Kao jedan od najmodernijih ovaj je trezor opremljen izuzetno sofisticiranim sigurnosnim mjerama. Kad je ušao u funkciju, vlastodršci Dubaija su u njega počeli prebacivati svoje zlato koje su prije držali u Londonu, uvjereni da će ono biti nedodirljivo pljačkašima i kod kuće.

Tko ima najveće zalihe?

Najveće svjetske rezerve zlata u vlasništvu su SAD, dok u Europi primat pripada Njemačkoj. Sve države eurozone zajedno imaju zlata u vrijednosti od 375 milijardi eura po sadašnjem tečaju. Od velikih svjetskih gospodarstava može iznenaditi mala zlatna rezerva Ujedinjenoga Kraljevstva koja iznosi 310 tona i svrstava UK na 17. mjesto. Količina zlata pohranjenog u londonskom Gold Vaultu je 15 puta veća, no većina tog blaga pripada stranim silama. Veliku rasprodaju zlata između 1999. i 2002. proveo je tadašnji ministar financija i kasniji premijer Gordon Brown, olakšavši zlatnu riznicu za 395 tona. Budući da je zlato tada bilo mnogo jeftinije nego danas, Britanci se vjerojatno danas srde na njega.

1. SAD
Posrnula velesila ima 8133 tone zlata, na koje otpada 77,4 posto svih američkih deviznih rezervi. No ukupna tonaža na njezinu teritoriju znatno je veća jer su mnoge zemlje svoje zlato povjerile Amerikancima na čuvanje. SAD je treći najveći kupac i četvrti proizvođač zlata. Samo u 2007. je proizvedeno 240 tona tog metala, više od cijelih rezervi jedne Španjolske.

2. Njemačka
Najmoćnije europsko gospodarstvo ima najveće zlatne rezerve – 3400 tona, koje pokrivaju 69 posto njemačkih deviznih rezervi. Dio je zlata pohranjen u trezorima Bundesbanke, a dio u SAD-u. Nijemci, dakle, privređuju dovoljno da kvalitetno žive i usput potpomažu druge, manje radišne i savjesne narode, a da ništa od toga nije na štetu uštede.

3. Italija
Naši susjedi mogu biti ponosni na pričuvu od 2451 tone zlata, ekvivalent 66,7 posto njihovih deviznih rezervi od blizu 110 milijardi eura. Veličina talijanskih rezervi ipak je vrlo mala u usporedbi s njezinim golemim vanjskim dugom koji se popeo na 1,9 bilijuna eura i prema kojemu se hrvatskih 47 milijardi čine pravom sitnicom.

4. Francuska
Država čija je ekonomija zdravija od talijanske vlasnica je približno jednakih rezervi, koje dosežu 2445 tona i sačinjavaju 70 posto svih deviznih rezervi. Moći francuskoga gospodarstva, petog u Europi, pridonosi rekordan broj stranih turista – 82 milijuna godišnje.

5. Kina
Kinesko je gospodarstvo godinama u zamahu i po opsegu na trećem mjestu, iza SAD i Japana. Kineske se državne vlasti ne oslanjaju na zlato, već na devize. Kina ima samo 1054 tone zlata, ispod dva posto njezinih deviznih rezervi. No zato posjeduje enormnu količinu američkih dolara, s kojima može diktirati vrijednost te valute na svjetskom burzama.

6. Švicarska
Jedna od najuređenijih zemalja svijeta ujedno je i među najbogatijima s BDP od 315 milijardi dolara. A visok švicarski standard ima i debelu zlatnu podlogu: ova mala zemlja ima gotovo jednaku količinu zlata koliko i Kina. Švicarska 1041 tona zlata raspoređena je na samo 7,5 milijuna stanovnika, što je 185 puta više po glavi Švicarca nego Kineza.

7. Japan
Japanske zlatne rezerve od 765 tona nisu velike u usporedbi s brojnošću stanovnika, no u apsolutnoj količini zauzimaju visoko mjesto. U najrazvijenijoj azijskoj ekonomiji zlato zauzima samo 2,3 posto ukupnih deviznih rezervi, s čime je ova zemlja usporediva sa svojim zapadnim susjedom, Kinom.

8. Nizozemska
Još jedna mala europska zemlja sa svojom se zlatnom ušteđevinom uvrstila u ljestvicu 10 zemalja sa najvećim zlatnim rezervama. Nizozemci raspolažu sa 612,5 tona zlata koje predstavljaju zamalo 60 posto njihovih deviznih rezervi.

9. Rusija
Slično Kini i Japanu, još jedna mnogoljudna zemlja ne zasniva svoje devizne rezerve na zlatu. Rusija ima 568 tona zlata, što čini tek 4,3 posto njezinih rezervi. No Rusija je veliki proizvođač zlata te sa 169,2 tone zauzima šesto mjesto u toj kategoriji, a istodobno je sedmi najveći nabavljač zlata u svijetu.

10. Indija
Država koja je prešla 1,2 milijarde ljudi te se po obujmu pučanstva približava Kini ima relativno skromnih 558 tona zlata, no rezerve su joj u porastu. U rujnu 2009. kupila je 200 tona od Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) za 6,7 milijardi dolara. Sam MMF kupa se u zlatu te raspolaže sa 3217 tona ovog metala, manje jedino od SAD-a i Njemačke.