Mnogi od nas posežu za dodacima prehrani kako bi se osigurali od potencijalnih prehrambenih propusta ili sa ciljem zaštite od bolesti. Vitaminski i mineralni pripravci još uvijek predstavljaju osnovu dodataka prehrani, iako se ova skupina iz dana u dan nadopunjuje novootkrivenim aktivnim tvarima porijeklom iz hrane, te biljnog i životinjskog svijeta. Tijekom proteklih nekoliko desetljeća ovaj segment znanosti i industrije izrazito se razvio, te se intenzivno istražuju djelovanja takvih pripravaka. No, budući da se kategorija dodataka prehrani nalazi negdje na razmeđi hrane i lijeka, često dolazi do nesuglasica kod shvaćanja i interpretiranja njihove primjene i učinkovitosti. Važno je imati na umu da se dodaci prehrani ne smiju smatrati zamjenom za uravnoteženu prehranu, već trebaju činiti kvalitetnu nadopunu. Pažljivim “osluškivanjem” našeg tijela sami možemo najbolje pratiti signale koji nastaju zbog neadekvatne prehrane, načina života ili određenih zdravstvenih tegoba. Signali se očituju slabljenjem imuniteta, učestalim infekcijama, anemijom, lošom kvalitetom kose, kože, noktiju, smanjenim apetitom, grčevima mišića, umorom, slabosti, iscrpljenosti, potištenosti, nesanicom, sporim cijeljenjem rana, i cijelim nizom drugih simptoma. Današnji stil života sa sobom nosi velike izglede za nastanak suptilnih, subkliničkih nedostataka, a savjet je stručnjaka primarno optimiranje prehrane i tek nakon toga odabir kvalitetnog dodatka prehrani.

Važnost doza
Dugovječnost i vitalnost suvremeni je moto populacije budući da moderna medicina ide u smjeru produljenja života, a tome pripomažu i brojni dodaci prehrani kojima se nerijetko pripisuju supermoći. Ipak, činjenica je da dodaci prehrani nemaju čudotvorna djelovanja, a primarno služe za saniranje prehrambenih propusta. Prema Pravilniku o dodacima prehrani iz 2008., dodacima prehrani smatraju se pripravci proizvedeni iz koncentriranih izvora hranjivih tvari ili drugih tvari s hranjivim ili fiziološkim učinkom ili iz sirovina biljnog podrijetla. Definicija možda na prvu djeluje suhoparno zbog čega je najbolje upamtiti da su dodaci prehrani proizvodi koji sadrže jednu ili više tvari kao što su vitamini, minerali, aminokiseline, masne kiseline, enzimi, ljekovito bilje i slično, a uzimaju se sa primarnom svrhom obogaćivanja prehrane i preveniranja nastanka bolesti. Dodaci prehrani preplavljuju tržište u različitim dozirnim oblicima (tablete, kapsule, prahovi, tekućine, bar pločice, čajevi, kapi, sirupi i slično), s time da moraju sadržavati propisnu deklaraciju na kojoj je naglašeno da je riječ o dodatku prehrani. Minerali su uglavnom prisutni u dozama nižim od preporučene dnevne vrijednosti, budući da su obično adekvatno zastupljeni u mješovitoj prehrani. Iako uzimanje visokih doza vitamina (znatno iznad preporučene dnevne doze) postaje sve popularnije, treba imati na umu da nasumično prekoračenje doza nekih vitamina, minerala i fitokemikalija može biti štetno za zdravlje pa je iz tog razloga uputno pridržavati se navedenih doza. Održavanje zdravog i snažnog imunološkog sustava važno je tijekom cijele godine, no posebice tijekom jeseni i zime. Dodaci prehrani i biljni pripravci koriste se već dugi niz godina za prevenciju i tretiranje infekcija koje se javljaju u zimsko doba. Prehlada, gripa, kašalj, grlobolja i kongestija stanja su koja se mogu uspješno ublažiti, prevenirati ili skratiti pravilnim odabirom suplemenata, ljekovitog bilja i adekvatnom prehranom. Antioksidansi odnosno vitamini A, C, E, selen i brojne fitokemikalije snižavaju razinu toksičnih tvari u tkivima i krvi te pritom djeluju sinergijski, odnosno međusobno se potpomažu. Antioksidansima ćemo se najbolje opskrbiti kroz adekvatan unos povrća i voća – barem 5 porcija voća i povrća dnevno – no na taj način teško ćemo unijeti više doze za koje se smatra da imaju terapijski učinak. Stoga se preporučuje uzimanje ovih važnih zaštitnika u obliku dodataka prehrani. U akutnoj fazi doze antioksidansa trebaju biti povišene, a posebno je važan C vitamin. Terapijski učinak vitamina C postiže se unosom 500 miligrama do 1 grama vitamina C dnevno, a najbolje je njegov unos rasporediti na više dnevnih doza po 200 miligrama dnevno. Pri tome je njegova iskoristivost najveća ukoliko je u kompleksu s bioflavonoidima.

Prijatelji imuniteta
Upitali smo nekoliko cijenjenih i iskusnih stručnjaka na području nutricionizma i prehrane kakav je njihov stav općenito o dodacima prehrani, preporučuju li njihovu upotrebu te koriste li osobno neke od njih.Doktorica Donatella Verbanac, biokemičarka i nutricionistkinja sa dugogodišnjim iskustvom, misli kako je apsolutno potrebno uzimati određene dodatke prehrani, i to u današnje vrijeme više nego ikad. Obzirom na užurbani način života, sve obveze i stres koji donose na svakodnevnoj bazi, dužni smo našem organizmu dodatno pružiti pomoć koju zaslužuje. “Oni koji se bave sportom ili su na bilo koji način više tjelesno aktivni morali bi posegnuti za proizvodima koji će im osigurati optimalan unos minerala i njihovih soli. Za one koji žele osigurati učinak ”protiv starenja“ preporučuju se proizvodi koji u osnovi sadrže antioksidanse”, kazala je Verbanac.

Selektivna upotreba
Doktor Ignac Kulier, doajen nutricionizma i autor mnogobrojnih knjiga na temu nutricionizma, zagovara selektivnu upotrebu dodataka prehrani, odnosno podržava pipravke koji sadrže bioaktivne tvari. “Mislim da su antioksidansi dugoročno vrlo korisni, da su korisni vitamini i minerali u svim slučajevima gdje postoji njihov deficit (selen, jod), također i omega – 3 masne kiseline, koncentrati proteina itd”, kaže Kulier. Napominje da kod dodataka na bazi biljnih ekstrakata postoji potencijalna opasnost, tj. mogu biti korisni, ali i štetni ukoliko aktivna tvar nije pravilno dozirana i kontrolirana. Doktorica Darija Vranešić Bender, nutricionistkinja s bogatim radnim iskustvom također smatra kako su dodaci prehrani uglavnom korisna pomoć ljudima s modernim stilom života, a to potvrđuju i recentna znanstvena istraživanja. Tijekom zimskih mjeseci osobno koristi med s matičnom mliječi i propolisom, uzima vitamin C i probiotičke bakterije za podizanje imuniteta, a tijekom cijele godine različite multivitaminske pripravke. Profesor Željko Krznarić, specijalist gastroenterolog i prvo ime kliničke prehrane u Hrvatskoj nije protivnik uzimanja dodataka prehrani jer se kroz iskustvo uvjerio da većina ljudi ne jede uravnoteženo i stoga uzimanje dodataka ima svrhe. Osobno ne uzima dodatke, tek povremeno poseže za praškastim multivitaminskim napitcima. Međutim, pobornik je mediteranske dijete i stoga tijekom hladnijih mjeseci redovito jede agrume, orašaste plodove, gorko zeleno povrće, losos, tunu i pije malo crnog vina. Jadranka Boban Pejić, direktorica tvrtke Biovega također smatra da, iako se raznolikom, kvalitetnom, organskom i cjelovitom prehranom može osigurati sve potrebne nutriente organizmu, u isto vrijeme dodaci prehrani, u stvari su, sastavni dio takve jedne raznolike prehrane. “Stres i svakodnevni izazovi kroz koje prolazimo ne omogućavaju nam uvijek da kvalitetno, u miru pojedemo obrok i dobro sažvačemo svaki zalogaj. U isto vrijeme zagađenja iz okoliša su sve veća, pa su dodaci prehrani i te kako dobro došli”, kaže Jadranka Boban Pejić.

Martina Blašković, Vitamini.hr

Korisno za organizam

Cink
Cink je esencijalni mineral koji stimulira stvaranje imuno – stanica, a brojni klinički pokusi dokazuju da cink smanjuje intenzitet i trajanje simptoma gripe i prehlade. Istraživanja koja su proučavala učinak cinka na prehladu rezultirala su otkrićima o utjecaju cinka na umnažanje virusa. Upravo zbog toga, da bi se spriječilo njihovo množenje, vrlo je važno započeti s uzimanjem pastila cinka (u obliku cink-glukonata) čim se pojave prvi simptomi respiratorne infekcije.

Echinacea
Ekstrakt echinaceje, dobiven iz biljke Echinacea angustifolia, u obliku dodatka prehrani izrazito je popularan posljednjih nekoliko godina. Ako se primijeni odmah čim se jave prvi simptomi, echinacea djeluje protuupalno, protuinfekcijski i ublažava simptome viroze. Studije pokazuju da ključni mehanizam koji leži iza učinkovitosti Echinacee podrazumijeva stimulaciju fagocitoze odnosno sposobnost bijelih krvnih stanica da “progutaju” i unište potencijalno štetna strana tijela.

Češnjak
Zbog jedinstvenog sadržaja fitokemikalije alicina, češnjak posjeduje protuvirusno i antibakterijsko djelovanje. Iako se često ne glorificira kao neki egzotičniji sastojci i biljke, obični češnjak ima ozbiljne znanstvene potvrde da uništava bakterije, gljivice, viruse i parazite. Ukoliko se svakodnevno krećete među ljudima, uzmite sirovi češnjak kada vam to obaveze dopuštaju, a zaštitnu dozu nadopunite s 2 do 3 tablete suplementa bez mirisa.