Lokacija savršena, potencijal neiskorišten, ambicije velike – ukratko, bi to bio opis Hrvatske kao zemlje za transport i logistiku. U infrastrukturu se ulaže sve više, stiže nam beskontaktni sustav naplate cestarina kao i modernizacija željezničkih koridora, ali sve to nije dovoljno da bi se pozicionirali kao lideri na tržištu.

Što popraviti, s čime nastaviti te kako maksimalno iskoristiti mogućnosti raspravljalo se na konferenciji Dan logistike i transporta koju je organizirala Hrvatska gospodarska komora.

Potencijal neosporan

“Najvažnije za ovaj sektor je koliko će nešto putovati do svog odredišta, a to ne određuje karta, nego inspekcija na granicama”, rekao je zamjenik predsjednika HGK Tomislav Radoš pa adresirao tri ključne točke na koje se treba obratiti pozornost, a to su geografski položaj, važnost brzine te pojednostavljenje procedura.

“Imao dobar fizički položaj, ali kupci ne biraju to, već brzinu transporta. Mi smo prirodna vrata srednje Europe, potencijal je neosporan, ali budimo iskreni, malo nas koči izvedba. Danas svi traže lanac opskrbe koji traje kraće, sigurniji je, ima otpornije pravce i to je prilika kakva se ne ponavlja često”, pojašnjava, pa dodaje kako je Hrvatska promjenama europske TEN-T mreže dobila pristup dodatnim prometnim koridorima, a paralelno ulaže u željezničku i drugu prometnu infrastrukturu. Nadalje ističe brzinu procedura kao ključ.

“Pruge se grade godinama, ali procedure možemo doraditi u nekoliko mjeseci. Naš cilj je skratiti sve na razinu konkurentskih luka”, pojasnio je pa dodao kako su podaci danas jedan od najvažnijih resursa logističkog poslovanja, a tko ih ne uređuje, sutra neće imati čime upravljati. Kao treću poruku u svom govoru istaknuo je da Hrvatska ne želi biti usputna stanica, već stvarati vrijednost i zadržati je. Naveo je kako je među ambicijama i Luka Rijeka koja bi mogla postati ulazna točka za robu iz sjeverne Afrike u Europu.

“Roba koja Hrvatskom samo prođe, ostavlja nešto malo više od cestarine. Roba koja se ovdje skladišti, doradi i distribuira, stvara radna mjesta, potiče investicije i kreira novo znanje nužno za unapređenje konkurentnosti. To je razlika između tranzitne zemlje i logističke zemlje. Da bismo to postigli, moramo stvoriti uvjete da ljudi ovdje žele ulagati i poslovati”, kaže i zaključuje kako procesi moraju biti jednostavniji, inspekcijske i carinske procedure učinkovitije, a protok robe brži.

Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek osvrnuo se, pak, na razgranatu infrastrukturnu mrežu kojom država raspolaže ističući nekoliko projekata. “Autoceste su nam na zavidnoj razini, radi se na razvoju Jonskog koridora te autoceste prema Dubrovniku, očekuje se i raspisivanje natječaja za kompletni završetak autoceste prema Sloveniji, rješava se prsten oko grada Splita kao i putevi prema Virovitici, Koprivnici i Požegi”, naveo je uz opasku da su to sve višemilijunski projekti. Dodao je i kako su brojke impozantne i kada govorimo o morskom dijelu jer tamo je gotovo 600 milijuna eura aktivnih projekata.

nije svaki isti

Zaboravite pitanje „isplati li se električni automobil“. Danas je važnije nešto drugo

Zagrebački startup

Razvili su platformu koju koriste Zaba, INA i Sofascore. Sada žele na strano tržište

“Navikli smo da gradimo ceste, imamo dobre projekte, ali ono što je obilježje ovog vremena jest jačanje hrvatske željezničke infrastrukture. Smatramo da je to jako važno za razvoj naših koridora, prije svega luka i svih tranzita i jugoistočnih kapaciteta koje kao država imamo.” Rekao je kako u ovom trenutku postoji 1,7 milijardi eura aktivnih projekata u željezničkoj infrastrukturi, a ističe se tu nizinska pruga na pravcu Rijeka – Zagreb – mađarska granica koja je strateški projekt s planiranim dovršetkom do 2035. godine.

’Ne uspoređujte se s Jadranom’

Da je željeznica ključ, potvrdila je i Michaela Svrčkova, direktorica za Češku i Slovačku iz kompanije MSC. Ona je dala kratki pregled prednosti Hrvatske, ali i “otkrila” što je to što klijenti traže kada su u pitanju transport i logistika.

“Ne biste se trebali uspoređivati ​​samo s drugim lukama na Jadranu, već ​​s lukama na sjeverozapadu kontinentalne Europe. To je vaša prava konkurencija, to vam treba biti mjerilo i cilj kojemu težite”, rekla je pojašnjavajući to logikom prijevoza koja nalaže da se roba željeznicom dopremi do postojećeg kopnenog terminala, a zatim se prvi i posljednji dio puta odradi cestom, odnosno kamionima. Kaže da je to ujedno i najčešći model prijevoza na sjeverozapadu kontinentalne Europe s obzirom na to da se “98 posto prijevoza odvija željeznicom” pa dodaje da je taj korak ulaganju u infrastrukturu za Hrvatsku iznimno bitan.

“To bi za vas mogao biti ključni pokretač za povećanje opsega isporuka i privlačenje tereta koji trenutačno ne privlačite”, kaže. Glavni kriteriji po kojima kupci centralne Europe, kao što su oni iz Češke, biraju s kim će raditi su povezanost, učestalost dolazaka brodova, pouzdanost i postojeća mreža te cijena, zaključuje Svrčkova.