Cijene sirove nafte porasle su danas na međunarodnim tržištima, poduprte zabrinutošću u vezi s opskrbom iz Irana i Kazahstana i snažnijim gospodarskim pokazateljima, koji su nadjačali zabrinutost zbog eurozone.

Barel sirove nafte poskupio je tako na tržištu u Londonu 1,75 dolara, na 105,39 dolara, nakon što je nakratko dotaknuo i 105,5 dolara. Na američkom je tržištu njegova cijena bila viša za 1,27 dolara i iznosila je 95,15 dolara. Stotine zaposlenih u industriji nafte u ponedjeljak je treći dan zaredom prosvjedovalo u glavnom gradu zapadne kazahstanske regije, nakon što je najmanje 15 osoba poginulo u najvećim neredima u posljednjih nekoliko desetljeća. Proizvodnja sirove nafte u toj se zemlji procjenjuje na oko 1,6 milijuna barela dnevno, otprilike poput one u Libiji prije građanskog rata.

Obnovljena je i zabrinutost u vezi s opskrbom iz Irana, budući je ta OPEC-ova članica objavila da joj je proizvodnja sirove nafte pala zbog nedostatnih ulaganja u naftna polja, koja su pritisnule sankcije zapadnih zemalja, uvedene zbog iranskog nuklearnog programa. Na bojazni u vezi s opskrbom nadovezali su se i ohrabrujući gospodarski pokazatelji iz Njemačke, koji su pokazali poboljšanu poslovnu i klimu među potrošačima, ukazujući na otpornost njemačkog gospodarstva na aktualno krizno okruženje. U međuvremenu se očekuje da će najnovija tjedna izvješća o zalihama u SAD-u pokazati rast zaliha sirove nafte.

“Zalihe sirove nafte padaju u SAD-u a vodeće svjetsko gospodarstvo bilježi i solidan rast. Prisutne su također nepoznanice u vezi s mogućim zahlađenjem i problemi u Iranu i Siriji”, tumači Christopher Bellew iz Jefferies Bachea. “Sve pokazuje da će cijene nafte brže rasti prema kraju godine, te očekujem da će se u sljedećem tjednu barelom u Londonu trgovati po cijeni od 110 dolara”, dodao je.

Značajniji rast cijena na naftnim tržištima zakočila je ipak bojazan da bi dužnička kriza u eurozoni mogla gurnuti svjetsko gospodarstvo u recesiju. Tako članice eurozone nisu uspjele postići dogovor o povećanju zajmodavnih kapaciteta Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za 200 milijardi eura kao što je bilo planirano. Dogovoreno je povećanje tih kapaciteta bilateralnm zajmovima za 150 milijardi eura.

OPEC je odvojeno izvijestio da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u ponedjeljak iznosila 102,91 dolara, što znači da je bila 66 centi niža nego u petak.

(Hina/pd)

nije svaki isti

Zaboravite pitanje „isplati li se električni automobil“. Danas je važnije nešto drugo

Zagrebački startup

Razvili su platformu koju koriste Zaba, INA i Sofascore. Sada žele na strano tržište