Američki predsjednik Barack Obama prošli je tjedan odlučio još jedanput Wall Streetu baciti rukavicu u lice. Nakon natezanja oko bankarskih bonusa na red je došao i sam način poslovanja američkih banaka. Novi reformski prijedlog trebao bi “povijesni kotač” vratiti 10 godina unatrag i jedanput zauvijek razdvojiti komercijalno bankarstvo od burzovnih – vrlo unosnih – špekulacija.

Lako je špekulirati na burzi, a zatim, ako kuglica na ruletu ne završi na željenom polju, uplakan otrčati u Bijelu kuću i tražiti novac za pokrivanje gubitka, grmio je Obama s govornice. “Nema više ‘preveliki smo da bismo propali’. Izvolite, gospodo, odlučiti čime ćete se baviti!” slavodobitno je objavio američki predsjednik. Posljednji Obamin reformski prijedlog potpuno je logičan i svaki bi ga promatrač trebao pozdraviti. Financijski sektor na Zapadu u posljednjih je dvadesetak godina evoluirao u pravo čudovište koje je nekoliko stotina puta nadraslo realni sektor. Cijela jedna industrija koja zapravo ne proizvodi ništa osim još novca (ako je novac ništa) postala je toliko značajna za zapadne ekonomije da će se potres u tom sektoru iz lipnja 2007. još godinama osjećati u cijelom globalnom gospodarstvu. Ograničiti rast tog sektora i srezati ga na racionalnije razmjere cilj je Obamine administracije jer je postalo jasno kako dosadašnji model pušta na sve strane. I ne može ga se tek tako popraviti. No pitanje je hoće li Obama stići napraviti sve što je naumio. Republikanci u američkom Senatu sve više jačaju, a valja podsjetiti i kako je prošli tjedan Vrhovni sud ukinuo 63 godina dugo ograničenje prema kojem korporacije mogu financirati izbore. Za svaki slučaj da se opet ne dogodi neki Obama.