Tečajna politika, odnosno fiksni tečaj domaće valute prema euru, izazvala je polemiku između zamjenika guvernera HNB-a Borisa Vujčića i stručnjaka s Bečkog Instituta za međunarodne ekonomske studije Vladimira Gligorova na današnjem međunarodnom skupu posvećenom dužničkoj krizi u Europi i njezinim posljedicama po Hrvatsku.

Dok je za Vujčića problem tečajne politike u sadašnjoj krizi u eurozoni nevažan, jer devalvacije nisu nikad osigurale rast BDP-a, niti je tečaj eura odveo Grčku u nevolje, Gligorov smatra kako politika fiksnog tečaja negativno djeluje na gospodarski rast. Fiksni tečaj može biti instrument za poticanje razvoja samo ako je država sposobna ograničiti rast plaća ispod razine rasta BDP-a, u protivnom pretvara se u problem. Hrvatska zbog politike fiksnog tečaja ima visoki vanjskotrgovinski deficit, slično kao i Bugarska, upozorio je Gligorov, a fleksibilni tečaj omogućio bi joj da taj problem riješi na tržišnim osnovama.

No, za Vujčića politika fleksibilnog tečaja može potaknuti samo inflaciju, ne i gospodarski rast, a jedini način za izlazak iz krize su strukturne reforme i fiskalna konsolidacija. Ako fiskalna disciplina, koju EU nameće zemljama poput Grčke i Italije, ograniči “fiskalni alkoholizam” onda je ta zemlja prinuđena na strukturne reforme koje ubrzavaju izlazak iz krize, tvrdi Vujčić.

Govoreći o krizi u eurozoni, Vujčić je kao jedino dugoročno rješenje naveo konvergenciju europskog Sjevera i Juga. Konvergencija se trenutno provodi kombinacijom deflacije (interne devalvacije) na Jugu, fiskalnih transfera sa Sjevera na Jug (otpisivanje dijela grčkog duga) i migracijama iz država Juga u države Sjevera, kaže Vujčić. Vujčić i predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković slažu se da buduća hrvatska Vlada nema alternative nego hitno provesti fiskalnu konsolidaciju, jer kriza u Europi više ne omogućava visoke državne deficite.

Ako se to ubrzo ne provede, doći će do pada kreditnog rejtinga i gospodarske aktivnosti, a brza konsolidacija i strukturne reforme bili bi dobra poruka investitorima da je Hrvatska ozbiljna zemlja spremna uhvatiti se ukoštac s krizom, rečeno je na konferenciji koju su organizirali magazin Banka i Zaklada Friedrich Ebert.

Strah od isisavanja kapitala neutemeljen

Strah od isisavanja kapitala iz hrvatskih banaka zbog krize u eurozoni potpuno je neutemeljen jer je kapital u hrvatskim bankama premalen za spas njihovih inozemnih vlasnica, a velike inozemne banke ionako imaju izvor za likvidnost u Europskoj središnjoj banki, rečeno je na konferenciji u organizaciji Banke i Zaklade Friedrich Ebert. Zagrebačka banka (Zaba) nije od Unicredit Grupe dobila instrukcije o smanjenju aktivnosti u idućoj godini, ali mora voditi računa o rizičnosti svoje aktive, rekao je predsjednik Uprave Zabe Franjo Luković na konferenciji. Po njegovim riječima, bankovne grupe u inozemstvu zbog smanjenja rizika traže od domaćih banaka fiksiranje odnosa lokalnih depozita i iznosa kredita koji smiju odobriti. Time dolazi do kontrakcije aktive, što znači smanjenje izvora za financiranje razvoja, a stanje će se promijeniti nabolje tek kada se steknu uvjeti za smanjenje troškova premije rizika.

(Hina/pd)

nije svaki isti

Zaboravite pitanje „isplati li se električni automobil“. Danas je važnije nešto drugo

Zagrebački startup

Razvili su platformu koju koriste Zaba, INA i Sofascore. Sada žele na strano tržište